{"id":96365,"date":"2026-09-23T17:36:51","date_gmt":"2026-09-23T15:36:51","guid":{"rendered":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/?p=96365"},"modified":"2026-09-23T17:36:51","modified_gmt":"2026-09-23T15:36:51","slug":"evropske-sume-od-2018-gube-rekordne-kolicine-biomase","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/evropske-sume-od-2018-gube-rekordne-kolicine-biomase\/","title":{"rendered":"Evropske \u0161ume od 2018. gube rekordne koli\u010dine biomase"},"content":{"rendered":"<h2>Evropske \u0161ume od 2018. godine gube znatno vi\u0161e nadzemne biomase nego prethodnih decenija. Godi\u0161nji gubici od te godine dostigli su najvi\u0161e vrednosti u poslednje \u010detiri decenije. Posebno su pogo\u0111ene \u0161ume centralne Evrope, gde i relativno mali porast povr\u0161ina zahva\u0107enih prirodnim poreme\u0107ajima mo\u017ee dovesti do velikih gubitaka biomase.<\/h2>\n<p>Gubici nadzemne biomase u evropskim <a href=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/srbija-ce-posumiti-7-000-hektara-i-obnoviti-51-000-hektara-degradiranih-suma\/\">\u0161umama<\/a> imaju dva glavna uzroka. Se\u010du koja je odgovorna za 82 odsto ukupnog gubitka, dok je preostalih 18 odsto posledica prirodnih poreme\u0107aja visokog intenziteta, poput najezda insekata, oluja i \u0161umskih po\u017eara.<\/p>\n<p>Ovo su podaci koje donosi najnovija studija pod nazivom <em><a href=\"https:\/\/www.nature.com\/articles\/s41561-026-02032-y\">Ubrzavanje gubitka biomase usled poreme\u0107aja u evropskim \u0161umama<\/a><\/em>, objavljena u \u010dasopisu <em>Nature Geoscience<\/em>.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di su analizirali 216 miliona hektara \u0161uma pomo\u0107u satelitskih podataka za period od 1985. do 2023. godine. Ukupan bruto gubitak nadzemne biomase u tom periodu procenjen je na oko 6,5 milijardi tona.<\/p>\n<p>Nadzemna biomasa obuhvata \u017eivu biljnu masu iznad tla, odnosno pre svega debla, grane, koru, li\u0161\u0107e i iglice, dok korenje i\u00a0 mrtvo drvo nisu obuhva\u0107eni ovom procenom.<\/p>\n<h3>Klimatske promene poja\u010davaju prirodne poreme\u0107aje<\/h3>\n<p>Posebno zabrinjavaju\u0107 podatak je da se od 2018. godine gubici ubrzavaju.<\/p>\n<p>Naime, studija pokazuje da je Evropa od 2018. u proseku gubila 46 odsto vi\u0161e biomase godi\u0161nje po hektaru \u0161umske povr\u0161ine nego u periodu od 1985. do 2017. godine.<\/p>\n<p>Posebno velika \u017eari\u0161ta gubitaka zabele\u017eena su u \u010ce\u0161koj, Nema\u010dkoj, Poljskoj i Slova\u010dkoj. Istovremeno, \u0161ume u ovim zemljama imaju me\u0111u najve\u0107im zalihama biomase u Evropi.<\/p>\n<blockquote><p>Promene od 2018. godine te\u0161ko je objasniti bez klimatskih promena<\/p><\/blockquote>\n<p>Ovo pove\u0107anje gubitka biomase poklopilo se sa zna\u010dajnim porastom broja slu\u010dajeva najezde potkornjaka, povezanim sa sve te\u017eim su\u0161ama.<\/p>\n<p>Potkornjaci su grupa sitnih insekata koji najve\u0107i deo \u017eivotnog ciklusa provode ispod kore stabala, gde prave hodnike i hrane se unutra\u0161njim slojevima kore. Pri masovnim napadima, naro\u010dito na stabla oslabljena su\u0161om, mogu dovesti do njihovog odumiranja.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di naglo ubrzanje gubitaka od 2018. godine pre svega povezuju sa doga\u0111ajima povezanim sa<a href=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/kako-klimatske-promene-podsticu-sve-ucestalije-i-razornije-sumske-pozare\/\"> klimatskim promenama<\/a>.<\/p>\n<p>\u201ePromene od 2018. godine te\u0161ko je objasniti bez klimatskih promena. Kako su\u0161e postaju \u010de\u0161\u0107e i ozbiljnije, drve\u0107e slabi, a potkornjacima pogoduju sve povoljniji uslovi\u201c, rekla je Katja Kovalski, glavna autorka studije.<\/p>\n<h3>Gubitak biomase slabi ponor ugljenika<\/h3>\n<p>Evropske \u0161ume predstavljaju najva\u017eniji kopneni ponor ugljenika u Evropskoj uniji.<\/p>\n<p>To zna\u010di da uklanjaju ugljen-dioksid iz atmosfere i skladi\u0161te ugljenik u drve\u0107u, tlu i drugim delovima \u0161umskog ekosistema. Me\u0111utim, zbog se\u010de, ali i sve intenzivnijih prirodnih poreme\u0107aja, njihova uloga u ovom procesu slabi.<\/p>\n<p>Prema podacima Zajedni\u010dkog istra\u017eiva\u010dkog centra Evropske komisije (JRC), prose\u010dni \u0161umski ponor u EU smanjen je sa 456,9 miliona tona CO2 ekvivalenta godi\u0161nje u periodu od 2010. do 2014. na 332,6 miliona tona od 2020. do 2022. godine, odnosno oko 27 odsto.<\/p>\n<p>Iako se\u010d\u0430 \u010dini 82 odsto bruto gubitka nadzemne biomase utvr\u0111enog u novoj studiji, to ne zna\u010di da ista koli\u010dina ugljenika odmah zavr\u0161ava u atmosferi.<\/p>\n<p>Deo ugljenika iz pose\u010denih stabala ostaje uskladi\u0161ten u proizvodima od drveta, poput gra\u0111evinskog materijala i name\u0161taja. Sa druge strane, prirodni poreme\u0107aji mogu dovesti do osloba\u0111anja ugljenika kroz sagorevanje i kasnije raspadanje biomase.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Evropske \u0161ume od 2018. godine gube znatno vi\u0161e nadzemne biomase nego prethodnih decenija, a godi\u0161nji gubici dostigli su najvi\u0161e vrednosti u poslednje \u010detiri decenije.<\/p>\n","protected":false},"author":34,"featured_media":96382,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_seopress_titles_title":"Evropske \u0161ume od 2018. gube rekordne koli\u010dine biomase","_seopress_titles_desc":"Evropske \u0161ume od 2018. godine gube znatno vi\u0161e nadzemne biomase nego prethodnih decenija, a godi\u0161nji gubici dostigli su najvi\u0161e vrednosti u poslednje \u010detiri decenije.","_seopress_robots_index":"","_seopress_robots_follow":"","_seopress_robots_imageindex":"","_seopress_robots_snippet":"","_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_robots_breadcrumbs":"","_seopress_robots_freeze_modified_date":"","_seopress_robots_custom_modified_date":"","_seopress_robots_canonical":"","_seopress_social_fb_title":"","_seopress_social_fb_desc":"","_seopress_social_fb_img":"","_seopress_social_fb_img_attachment_id":0,"_seopress_social_fb_img_width":0,"_seopress_social_fb_img_height":0,"_seopress_social_twitter_title":"","_seopress_social_twitter_desc":"","_seopress_social_twitter_img":"","_seopress_social_twitter_img_attachment_id":0,"_seopress_social_twitter_img_width":0,"_seopress_social_twitter_img_height":0,"_seopress_redirections_value":"","_seopress_redirections_enabled":"","_seopress_redirections_enabled_regex":"","_seopress_redirections_logged_status":"both","_seopress_redirections_param":"","_seopress_redirections_type":301,"_seopress_analysis_target_kw":"","_seopress_news_disabled":"","_seopress_video_disabled":"","_seopress_video":[],"_seopress_pro_schemas_manual":[],"_seopress_pro_rich_snippets_disable_all":"","_seopress_pro_rich_snippets_disable":[],"_seopress_pro_schemas":[],"_monsterinsights_skip_tracking":false,"footnotes":""},"categories":[5253,5909,4],"tags":[714,6980,2656,766,5936,5111,6588],"class_list":["post-96365","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biodiverzitet","category-klimatske-promene","category-zivotna-sredina-i-klima","tag-biomasa","tag-drvece","tag-emisije-co2","tag-klimatske-promene","tag-seca-drveca","tag-sume","tag-ugljenik","country-regioneu"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/96365","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/34"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=96365"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/96365\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":96390,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/96365\/revisions\/96390"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/96382"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=96365"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=96365"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=96365"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}