{"id":71005,"date":"2024-07-17T14:37:02","date_gmt":"2024-07-17T12:37:02","guid":{"rendered":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/?p=71005"},"modified":"2024-07-18T15:28:17","modified_gmt":"2024-07-18T13:28:17","slug":"klimatske-promene-i-proizvodnja-hrane-koje-biljne-vrste-nestaju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/klimatske-promene-i-proizvodnja-hrane-koje-biljne-vrste-nestaju\/","title":{"rendered":"Klimatske promene i proizvodnja hrane \u2013 koje biljne vrste nestaju"},"content":{"rendered":"

Klimatske promene uti\u010du na sve aspekte na\u0161eg \u017eivota, a njihovi efekti na poljoprivredu i proizvodnju hrane su sve o\u010digledniji i ozbiljniji. Su\u0161e, poplave, toplotni talasi i drugi ekstremni vremenski uslovi postaju svakodnevna pojava, naru\u0161avaju\u0107i stabilnost poljoprivredne proizvodnje. Pirina\u010d, kafa i krompir su samo neke od vrsta koje bi mogle da nestanu sa na\u0161e trpeze.<\/h2>\n

Posledice klimatskih promena: su\u0161e, poplave, toplotni talasi, uop\u0161teno ekstremne vremenske prilike, koje postaju deo na\u0161e svakodnevnice, imaju veliki negativni uticaj na poljoprivredu i uzgoj hrane. Iza nas je 12 meseci<\/a> sa temperaturama koje su bile za 1,5 stepeni Celzijusa vi\u0161e od proseka iz predindustrijskog perioda (1850-1900). Pro\u0161la godina bila je najtoplija <\/a>u poslednjih 125.000.<\/p>\n

Poljoprivreda je oduvek zavisila od vremenskih prilika. Klima koja se brzo menja \u010dini poljoprivredu jo\u0161 ranjivijom. Pove\u0107anje prose\u010dnih temperatura mo\u017ee uticati na fenolo\u0161ke faze biljaka kao \u0161to su cvetanje i sazrevanje plodova, \u0161to mo\u017ee dovesti do smanjenja prinosa i kvaliteta useva.<\/p>\n

Hrana \u0107e imati sve manje hranljivih materija<\/p><\/blockquote>\n

Toplije vreme mo\u017ee da pogoduje \u0161irenju \u0161teto\u010dina i bolesti koje uni\u0161tavaju useve. \u010cuvanje hrane je sve ve\u0107i izazov, jer rastu\u0107e temperature pove\u0107avaju verovatno\u0107u da \u0107e insekti ili bu\u0111 uni\u0161titi plodove i \u017eita koji se \u010duvaju na otvorenom ili u za\u0161ti\u0107enim, ali nehla\u0111enim prostorima.<\/p>\n

O\u010dekuje se da \u0107e klimatska kriza dovesti do smanjenja koli\u010dine hranljivih materija u hrani i njenog kvaliteta, uz istovremeno pove\u0107anje cena. Vi\u0161e temperature i pove\u0107ane koncentracije ugljen-dioksida u vazduhu obaraju nivoe hranljivih materija poput gvo\u017e\u0111a, cinka i proteina u usevima kao \u0161to su soja, p\u0161enica i pirina\u010d. Ovo pitanje je posebno zabrinjavaju\u0107e u zemljama sa manjom raznovrsno\u0161\u0107u hrane, gde se ljudi oslanjaju na jednu ili dve osnovne namirnice u ishrani.<\/p>\n

Klimatske promene bi mogle da prouzrokuju pove\u0107anje cena hrane i za do 3,2 odsto godi\u0161nje<\/p><\/blockquote>\n

Klimatske promene bi mogle da prouzrokuju pove\u0107anje cena hrane i za do 3,2 odsto godi\u0161nje. Sa daljim pogor\u0161avanjem stanja, ova inflacija bi dovela do toga da sve vi\u0161e ljudi \u0161irom sveta ne mo\u017ee da priu\u0161ti sebi zdravu i raznovrsnu ishranu \u2013 ili da \u010dak nema dovoljno hrane, otkriva nova studija<\/a> Potsdamskog instituta za istra\u017eivanje klimatskih uticaja.<\/p>\n

Ukoliko ne budemo kolektivno delovali da ubla\u017eimo klimatske promene, na\u0161a ishrana \u0107e postati zna\u010dajno druga\u010dija. Pred vama je lista namernica koje \u0107e vrlo verovatno izostati sa na\u0161ih tanjira.<\/p>\n

\u017ditarice: prinosi p\u0161enice i pirin\u010da su u padu<\/h3>\n
\"klimatske
Studija sa Univerziteta u Minesoti iz 2019. pokazala je da su prinosi useva poput pirin\u010da i p\u0161enice ve\u0107 u padu (Foto: Freepik)<\/figcaption><\/figure>\n

Koristec\u0301i klimatski model HadGEM2, istra\u017eiva\u010di sa Me\u0111unarodnog instituta za istra\u017eivanje prehrambene politike (IFPRI) projektovali su da c\u0301e se do 2050. godine zemlji\u0161te pogodno za uzgoj kukuruza, krompira, pirin\u010da i p\u0161enice zna\u010dajno promeniti, a u nekim slu\u010dajevima \u010dak prinuditi ratare da sade druge useve.<\/p>\n

Studija sa Univerziteta u Minesoti iz 2019. pokazala je da su prinosi useva poput pirin\u010da i p\u0161enice ve\u0107 bili u padu, dok je porasla proizvodnja sirka, koji je otporniji na su\u0161u.<\/p>\n

Za vi\u0161e od 3,5 milijardi ljudi, pirina\u010d obezbe\u0111uje 20 i vi\u0161e odsto dnevnih kalorija, a potra\u017enja se pove\u0107ava. Ipak, globalni prinosi pirin\u010da \u0107e se verovatno smanjiti vi\u0161e od 5,5 odsto ako temperature porastu za 1,5 stepeni. Po nekim procenama, pad \u0107e do 2050. godine dosti\u0107i 11 procenata, pi\u0161e \u010dasopis Science News<\/a>.<\/p>\n

Globalna proizvodnja kukuruza \u0107e se verovatno mnogo smanjiti do 2050. godine zbog temperaturnih varijacija i smanjenih, ali i nepredvidivih padavina. U zemljama poput Mozambika, kukuruz se uzgaja prvenstveno za lokalnu potro\u0161nju, pa podba\u010daj izaziva glad, upozorila je organizacija Action Against Hunger<\/a>.<\/p>\n

Dok je potra\u017enja za krompirom stabilna, zaliha je sve manje<\/h3>\n

Globalna proizvodnja krompira na putu je da se smanji za \u010dak devet odsto u periodu zaklju\u010dno sa 2050. godinom. Kako mu je potrebna stabilna koli\u010dina vode, sve manje povr\u0161ina \u0107e biti pogodno za njegovu proizvodnju. U podru\u010djima gde se krompir uzgaja uz oslanjanje na topljenje planinskog sne\u017enog pokriva\u010da, kao u Ajdaho, ili redovnu ki\u0161nu sezonu, poput Bolivije, farmeri \u0107e morati da se okrenu druga\u010dijim sortama ili ula\u017eu u navodnjavanje.<\/p>\n

Dok je potra\u017enja za krompirom stabilna, zaliha je sve manje. Ukupan rod krompira u Evropskoj uniji veoma je opao u protekle dve decenije. Prinos je 2020. godine bio 27,4 odsto manji nego 2000. godine, pokazuju podaci<\/a> Evropske komisije.<\/p>\n

U Peruu, na primer, nivo mora raste usled pove\u0107anja temperature i potiskuje uzgajiva\u010de krompira na sve ve\u0107e nadmorske visine.<\/p>\n

Klimatske promene smanjile prinose citrusa za \u010dak 25 odsto<\/h3>\n

Klimatske promene jako ugro\u017eavaju proizvodnju citrusa. Visoke temperature i posledice nedostatka vode, posebno tokom klju\u010dnih faza rasta, mogu da umanje rod i plodove.<\/p>\n

U Peruu, cena limete je u avgustu i septembru pro\u0161le godine uzletela sa jednog na \u0161esnaest dolara po kilogramu. Meteorolo\u0161ki fenomen el ninjo i nepogode poput ciklona Jaku izazvali su ka\u0161njenje cvetanja i jednu od najslabijih godina za uzgajiva\u010de limete.<\/p>\n

\"klimatske<\/a>
Ptoizvodnja citrua \u0107e ove godine biti za \u010detvrtinu manja nego prethodne (Foto: Rajesh Balouria from Pixabay)<\/figcaption><\/figure>\n

To nije jedini citrus pogo\u0111en klimatskim promenama. Zemlje Ju\u017ene Amerike su najve\u0107i proizvo\u0111a\u010di i izvoznici pomorand\u017ei. Poplave, ekstremne vru\u0107ine i \u0161irenje bolesti zna\u010dajno smanjuju u\u010dinak. Prema podacima asocijacije proizvo\u0111a\u010da citrusa Fundecitrus iz Brazila, proizvodnja \u0107e ove godine biti za \u010detvrtinu manja nego prethodne.<\/p>\n

Od 124 vrsta kafe, \u010dak 75 vrsta je ugo\u017eeno<\/h3>\n

Od 124 poznatih vrsta kafe, \u010dak 75 je ugro\u017eeno, me\u0111u kojima su arabika i robusta, upozoravaju istra\u017eiva\u010di<\/a> iz Organizacije Kew Gardens \u2013 Kraljevskih botani\u010dkih vrtova Kju \u2013 u Velikoj Britaniji. Optimalnatemperatura za rast ove dve, najkonzumiranije sorte iznosi 18 do 22 stepena Celzijusa. Sa globalnim zagrevanjem, podru\u010dje pogodno za uzgoj kafe se iz godine u godinu smanjuje. Etiopija, koja je najve\u0107i proizvo\u0111a\u010d kafe u Africi, potencijalno bi mogla da izgubiti 25 odsto prinosa pre kraja decenije.<\/p>\n

Prognoze nisu bolje ni na drugom kraju svetay. Podru\u010dja pogodna sa uzgoj kafe u Latinskoj Americi bi se mogla smanjiti za \u010dak 88 procenata u narednih 30 godina.<\/p>\n

\"Klimatske
Sa globalnim zagrevanjem, podru\u010dje pogodno za uzgoj kafe se iz godine u godinu smanjuje (Foto: Freepik)<\/figcaption><\/figure>\n

Jedna studija<\/a> iz 2017. pokazala je da klimatske promene ne ugro\u017eavaju samo useve kafe, ve\u0107 i p\u010dele. Opra\u0161ivanjem cveta 0ne pove\u0107avaju prinos i kvalitet zrna. Pored kafe, prema podacima Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO), \u010dak tri \u010detvrtine useva zavisi od ovih malih radilica i drugih insekata opra\u0161iva\u010da.<\/p>\n

Vino, gro\u017e\u0111e se sele u hladnije krajeve<\/h3>\n

Klimatske promene i rastu\u0107e temperature prete i ljubiteljima vina. Globalno zagrevanje ubrzava zrenje i ubiranje gro\u017e\u0111a, uti\u010du\u0107i na ukupne prinose, sastav ploda i kvalitet vina. Temperaturni porast ve\u0107 je doveo do promena, sa berbom koja sada po\u010dinje dve do tri nedelje ranije nego pre 40 godina.<\/p>\n

U studiji<\/a>\u00a0objavljenoj u \u010dasopisu\u00a0Nature se navodi da bi oko 90 odsto postoje\u0107ih vinogradarskih regiona u ju\u017enoj Evropi i Kaliforniji moglo biti ugro\u017eeno ako globalno zagrevanje prema\u0161i dva stepena Celzijusa.<\/p>\n

Na kraju veka, teritorije na obali i ni\u017eim nadmorskim visinama mogle bi se suo\u010diti sa pote\u0161ko\u0107ama u proizvodnji kvalitetnih vina pod odr\u017eivim ekonomskim uslovima. Sa druge strane, studija pokazuje da postoji potencijal za rast u novim vinogradarskim regionima poput severne Francuske, Kanade i Danske, koje bi mogle postati pogodne za proizvodnju vina u slu\u010daju porasta temperature.<\/p>\n

\"Klimatske
\u010cak 90 odsto postoje\u0107ih vinogradarskih regiona u ju\u017enoj Evropi i Kaliforniji bi\u0107e ugro\u017eeno ukoliko globalno zagrevanje prema\u0161i dva stepena Celzijusa (Foto: Freepik)<\/figcaption><\/figure>\n

Da li \u0107e u 2050. godine biti \u010dokolade<\/h3>\n

Kakao zahteva posebne uslove kako bi prinosi bili optimalni \u2014 umerenu temeperaturu, kvalitetno zemlji\u0161te, visoku vla\u017enost vazduha, i to u uskom pojasu na odre\u0111enoj razdaljini od ekvatora. Nestabilnost vremenskih uslova ve\u0107 sada je smanjila broj planta\u017ea, a u narednih deset godina \u0107e uslediti ozbiljan pad njegove proizvodnje, procena<\/a> je Me\u0111unarodnog centra za tropsku poljoprivredu. Nau\u010dnici su 2021. upozorili da su stabla kakaoa ugro\u017eena – preti opasnost da se njihov broj u periodu do polovine veka smanji za tre\u0107inu.<\/p>\n

Sa druge stane, industrija \u010dokolade je glavni faktor kr\u010denja \u0161uma, uglavnom radi osloba\u0111anja prostora za sadnju kakaoa i palminog drveta od \u010dijeg se ploda dobija ulje. U Obali Slonova\u010de, najve\u0107em svetskom proizvo\u0111a\u010du, vi\u0161e od 85 odsto \u0161uma je iskr\u010deno od 1960. godine za uzgoj ove kulture, pokazuju podaci ameri\u010dke ekolo\u0161ke grupe Mighty Earth, koja mapira kr\u010denje \u0161uma na osnovu satelitskih podataka.<\/p>\n

Namirnice \u017eivotinjskog porekla obezbe\u0111uju 34 odsto proteina koji se konzumiraju u svetu<\/h3>\n

Stoka je klju\u010dna za sigurnost hrane. Meso, mleko i jaja obezbe\u0111uju 34 odsto proteina koji se konzumiraju u celom svetu, kao i esencijalne mikronutrijente kao \u0161to su vitamin A, B2, B12, gvo\u017e\u0111e, cink i kalcijum.<\/p>\n

\"Klimatske
Zbog visokih temeperatura i toplotnog stresa, dolazi do pove\u0107ane smrtnosti \u017eivotinja (Foto: Jacques GAIMARD from Pixabay)<\/figcaption><\/figure>\n

Klimatske promene ugro\u017eavaju i sto\u010darstvo. Zbog visokih temeperatura i toplotnog stresa, dolazi do pove\u0107ane smrtnosti \u017eivotinja. \u010cak i kada nije smrtonosan, toplotni stres mo\u017ee na\u0161koditi proizvodnji mleka i plodnosti stoke.<\/p>\n

Globalno zagrevanje i srodni poreme\u0107aji pogoduju \u0161irenju \u017eivotinjskih bolesti i parazita, a proizvodnja hrane za stoku je ugro\u017eena isto kao i za ljude.<\/p>\n

Uzro\u010dno-posledi\u010dna veza izme\u0111u poljoprivrede i klimatskih promena<\/h3>\n

Poljoprivreda je odgovorna za jednu tre\u0107inu globalnih emisija gasova s efektom staklene ba\u0161te, procenio je FAO. Kr\u010denje \u0161uma i pretvaranje pa\u0161njaka u obradive povr\u0161ine, upotreba ve\u0161ta\u010dkog \u0111ubriva i pesticida te spaljivanje ostataka sa njiva imaju velik udeo u emisijama u oblasti poljoprivrede.<\/p>\n

Poljoprivredne aktivnosti dovode do ispu\u0161tanja dva sna\u017ena gasa:\u00a0metana,<\/a> koji u najve\u0107oj meri nastaje kada stoka vari hranu, i azot-suboksida, nastalog od organskih i mineralnih azotnih \u0111ubriva.<\/p>\n

Tako\u0111e, za upravljanje poljoprivrednom mehanizacijom, ma\u0161inama za proizvodnju \u0111ubriva i snabdevanje hranom \u0161irom sveta neophodni su nafta ili benzin. Fosilna goriva se tro\u0161e u svakom aspektu industrijske poljoprivredne proizvodnje, od upotrebe mehanizacije za sadnju, preko velike potro\u0161nje energije u dobijanju ve\u0161ta\u010dkih \u0111ubriva, do ponovne upotrebe mehanizacije, za obradu i transport kona\u010dnih proizvoda.<\/p>\n

Na poljoprivredu pritom otpada potro\u0161nja dve tre\u0107ine pija\u0107e vode na svetu.<\/p>\n

Da bismo se prilagodili novim klimatskim uslovima, klju\u010d je u adaptaciji. Poljoprivrednici \u0107e morati da se adaptiraju kori\u0161\u0107enjem novih sorti i prihvatanjem agroekolo\u0161kih metoda.<\/p>\n

Ukusi potro\u0161a\u010da \u0107e morati da evoluiraju a, pored ukusa, vrlo je bitno da promenimo odnos prema hrani. Rasipanje hrane je zna\u010dajan problem na globalnom nivou. Milioni tona jestive hrane svake godine zavr\u0161e na deponijama, gde ponovo ispu\u0161taju metan.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Klimatske promene uti\u010du na sve aspekte na\u0161eg \u017eivota, a \u0161teta koju nanose poljoprivredi je sve o\u010diglednija i ozbiljnija<\/p>\n","protected":false},"author":34,"featured_media":71203,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[5909],"tags":[6539,766,5115,6502,6614,6478],"class_list":["post-71005","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klimatske-promene","tag-hrana","tag-klimatske-promene","tag-poljoprivreda","tag-poplave","tag-pozari","tag-susa","country-svet"],"acf":[],"yoast_head":"\nKlimatske promene i proizvodnja hrane \u2013 koje biljne vrste nestaju<\/title>\n<meta name=\"description\" content=\"Klimatske promene uti\u010du na sve aspekte na\u0161eg \u017eivota, a \u0161teta koju nanose poljoprivredi je sve o\u010diglednija i ozbiljnija.\" \/>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/klimatske-promene-i-proizvodnja-hrane-koje-biljne-vrste-nestaju\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"sr_RS\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Klimatske promene i proizvodnja hrane \u2013 koje biljne vrste nestaju\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Klimatske promene uti\u010du na sve aspekte na\u0161eg \u017eivota, a \u0161teta koju nanose poljoprivredi je sve o\u010diglednija i ozbiljnija.\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/klimatske-promene-i-proizvodnja-hrane-koje-biljne-vrste-nestaju\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Balkan Green Energy News\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2024-07-17T12:37:02+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2024-07-18T13:28:17+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Klimatske-promene-i-proizvodnja-hrane-\u2013-koje-biljne-vrste-nestaju.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"840\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"430\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Jelisaveta Peri\u0161i\u0107\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"\u041d\u0430\u043f\u0438\u0441\u0430\u043d\u043e \u043e\u0434\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Jelisaveta Peri\u0161i\u0107\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"\u041f\u0440\u043e\u0446\u0435\u045a\u0435\u043d\u043e \u0432\u0440\u0435\u043c\u0435 \u0447\u0438\u0442\u0430\u045a\u0430\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"11 \u043c\u0438\u043d\u0443\u0442\u0430\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/klimatske-promene-i-proizvodnja-hrane-koje-biljne-vrste-nestaju\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/klimatske-promene-i-proizvodnja-hrane-koje-biljne-vrste-nestaju\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Jelisaveta Peri\u0161i\u0107\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/4b3c5831bbc05a72630d12560df2b3f8\"},\"headline\":\"Klimatske promene i proizvodnja hrane \u2013 koje biljne vrste nestaju\",\"datePublished\":\"2024-07-17T12:37:02+00:00\",\"dateModified\":\"2024-07-18T13:28:17+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/klimatske-promene-i-proizvodnja-hrane-koje-biljne-vrste-nestaju\\\/\"},\"wordCount\":1847,\"commentCount\":0,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/klimatske-promene-i-proizvodnja-hrane-koje-biljne-vrste-nestaju\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2024\\\/07\\\/Klimatske-promene-i-proizvodnja-hrane-\u2013-koje-biljne-vrste-nestaju.jpg?wsr\",\"keywords\":[\"hrana\",\"klimatske promene\",\"poljoprivreda\",\"poplave\",\"po\u017eari\",\"su\u0161a\"],\"articleSection\":[\"Klimatske promene\"],\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/klimatske-promene-i-proizvodnja-hrane-koje-biljne-vrste-nestaju\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/klimatske-promene-i-proizvodnja-hrane-koje-biljne-vrste-nestaju\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/klimatske-promene-i-proizvodnja-hrane-koje-biljne-vrste-nestaju\\\/\",\"name\":\"Klimatske promene i proizvodnja hrane \u2013 koje biljne vrste nestaju\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/klimatske-promene-i-proizvodnja-hrane-koje-biljne-vrste-nestaju\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/klimatske-promene-i-proizvodnja-hrane-koje-biljne-vrste-nestaju\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2024\\\/07\\\/Klimatske-promene-i-proizvodnja-hrane-\u2013-koje-biljne-vrste-nestaju.jpg?wsr\",\"datePublished\":\"2024-07-17T12:37:02+00:00\",\"dateModified\":\"2024-07-18T13:28:17+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/4b3c5831bbc05a72630d12560df2b3f8\"},\"description\":\"Klimatske promene uti\u010du na sve aspekte na\u0161eg \u017eivota, a \u0161teta koju nanose poljoprivredi je sve o\u010diglednija i ozbiljnija.\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/klimatske-promene-i-proizvodnja-hrane-koje-biljne-vrste-nestaju\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/klimatske-promene-i-proizvodnja-hrane-koje-biljne-vrste-nestaju\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/klimatske-promene-i-proizvodnja-hrane-koje-biljne-vrste-nestaju\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2024\\\/07\\\/Klimatske-promene-i-proizvodnja-hrane-\u2013-koje-biljne-vrste-nestaju.jpg?wsr\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2024\\\/07\\\/Klimatske-promene-i-proizvodnja-hrane-\u2013-koje-biljne-vrste-nestaju.jpg?wsr\",\"width\":840,\"height\":430,\"caption\":\"Klimatske promene i proizvodnja hrane \u2013 koje biljne vrste nestaju\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/klimatske-promene-i-proizvodnja-hrane-koje-biljne-vrste-nestaju\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna\",\"item\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Klimatske promene\",\"item\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/kategorija\\\/klimatske-promene\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":3,\"name\":\"Klimatske promene i proizvodnja hrane \u2013 koje biljne vrste nestaju\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/\",\"name\":\"Balkan Green Energy News\",\"description\":\"Naj\u0161iri izbor vesti sa Balkana o zelenoj energiji\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"sr-RS\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/4b3c5831bbc05a72630d12560df2b3f8\",\"name\":\"Jelisaveta Peri\u0161i\u0107\",\"url\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/author\\\/jelisavet-perisic\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Klimatske promene i proizvodnja hrane \u2013 koje biljne vrste nestaju","description":"Klimatske promene uti\u010du na sve aspekte na\u0161eg \u017eivota, a \u0161teta koju nanose poljoprivredi je sve o\u010diglednija i ozbiljnija.","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/klimatske-promene-i-proizvodnja-hrane-koje-biljne-vrste-nestaju\/","og_locale":"sr_RS","og_type":"article","og_title":"Klimatske promene i proizvodnja hrane \u2013 koje biljne vrste nestaju","og_description":"Klimatske promene uti\u010du na sve aspekte na\u0161eg \u017eivota, a \u0161teta koju nanose poljoprivredi je sve o\u010diglednija i ozbiljnija.","og_url":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/klimatske-promene-i-proizvodnja-hrane-koje-biljne-vrste-nestaju\/","og_site_name":"Balkan Green Energy News","article_published_time":"2024-07-17T12:37:02+00:00","article_modified_time":"2024-07-18T13:28:17+00:00","og_image":[{"width":840,"height":430,"url":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Klimatske-promene-i-proizvodnja-hrane-\u2013-koje-biljne-vrste-nestaju.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Jelisaveta Peri\u0161i\u0107","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"\u041d\u0430\u043f\u0438\u0441\u0430\u043d\u043e \u043e\u0434":"Jelisaveta Peri\u0161i\u0107","\u041f\u0440\u043e\u0446\u0435\u045a\u0435\u043d\u043e \u0432\u0440\u0435\u043c\u0435 \u0447\u0438\u0442\u0430\u045a\u0430":"11 \u043c\u0438\u043d\u0443\u0442\u0430"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/klimatske-promene-i-proizvodnja-hrane-koje-biljne-vrste-nestaju\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/klimatske-promene-i-proizvodnja-hrane-koje-biljne-vrste-nestaju\/"},"author":{"name":"Jelisaveta Peri\u0161i\u0107","@id":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/#\/schema\/person\/4b3c5831bbc05a72630d12560df2b3f8"},"headline":"Klimatske promene i proizvodnja hrane \u2013 koje biljne vrste nestaju","datePublished":"2024-07-17T12:37:02+00:00","dateModified":"2024-07-18T13:28:17+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/klimatske-promene-i-proizvodnja-hrane-koje-biljne-vrste-nestaju\/"},"wordCount":1847,"commentCount":0,"image":{"@id":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/klimatske-promene-i-proizvodnja-hrane-koje-biljne-vrste-nestaju\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Klimatske-promene-i-proizvodnja-hrane-\u2013-koje-biljne-vrste-nestaju.jpg?wsr","keywords":["hrana","klimatske promene","poljoprivreda","poplave","po\u017eari","su\u0161a"],"articleSection":["Klimatske promene"],"inLanguage":"sr-RS","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/klimatske-promene-i-proizvodnja-hrane-koje-biljne-vrste-nestaju\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/klimatske-promene-i-proizvodnja-hrane-koje-biljne-vrste-nestaju\/","url":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/klimatske-promene-i-proizvodnja-hrane-koje-biljne-vrste-nestaju\/","name":"Klimatske promene i proizvodnja hrane \u2013 koje biljne vrste nestaju","isPartOf":{"@id":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/klimatske-promene-i-proizvodnja-hrane-koje-biljne-vrste-nestaju\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/klimatske-promene-i-proizvodnja-hrane-koje-biljne-vrste-nestaju\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Klimatske-promene-i-proizvodnja-hrane-\u2013-koje-biljne-vrste-nestaju.jpg?wsr","datePublished":"2024-07-17T12:37:02+00:00","dateModified":"2024-07-18T13:28:17+00:00","author":{"@id":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/#\/schema\/person\/4b3c5831bbc05a72630d12560df2b3f8"},"description":"Klimatske promene uti\u010du na sve aspekte na\u0161eg \u017eivota, a \u0161teta koju nanose poljoprivredi je sve o\u010diglednija i ozbiljnija.","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/klimatske-promene-i-proizvodnja-hrane-koje-biljne-vrste-nestaju\/#breadcrumb"},"inLanguage":"sr-RS","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/klimatske-promene-i-proizvodnja-hrane-koje-biljne-vrste-nestaju\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"sr-RS","@id":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/klimatske-promene-i-proizvodnja-hrane-koje-biljne-vrste-nestaju\/#primaryimage","url":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Klimatske-promene-i-proizvodnja-hrane-\u2013-koje-biljne-vrste-nestaju.jpg?wsr","contentUrl":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Klimatske-promene-i-proizvodnja-hrane-\u2013-koje-biljne-vrste-nestaju.jpg?wsr","width":840,"height":430,"caption":"Klimatske promene i proizvodnja hrane \u2013 koje biljne vrste nestaju"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/klimatske-promene-i-proizvodnja-hrane-koje-biljne-vrste-nestaju\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna","item":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Klimatske promene","item":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/kategorija\/klimatske-promene\/"},{"@type":"ListItem","position":3,"name":"Klimatske promene i proizvodnja hrane \u2013 koje biljne vrste nestaju"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/#website","url":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/","name":"Balkan Green Energy News","description":"Naj\u0161iri izbor vesti sa Balkana o zelenoj energiji","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"sr-RS"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/#\/schema\/person\/4b3c5831bbc05a72630d12560df2b3f8","name":"Jelisaveta Peri\u0161i\u0107","url":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/author\/jelisavet-perisic\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/71005","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/34"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=71005"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/71005\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/71203"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=71005"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=71005"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=71005"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}