{"id":69668,"date":"2024-06-04T18:50:39","date_gmt":"2024-06-04T16:50:39","guid":{"rendered":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/?p=69668"},"modified":"2024-06-04T18:50:39","modified_gmt":"2024-06-04T16:50:39","slug":"svetski-dan-zivotne-sredine-2024-nasa-zemlja-nasa-buducnost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/svetski-dan-zivotne-sredine-2024-nasa-zemlja-nasa-buducnost\/","title":{"rendered":"Svetski dan \u017eivotne sredine 2024: Na\u0161a zemlja, na\u0161a budu\u0107nost"},"content":{"rendered":"<h2>Svake godine 5. juna obele\u017eava se Svetski dan \u017eivotne sredine. Ustanovile su ga Ujedinjene nacije 1973. godine. Teme Svetskog dana \u017eivotne sredine \u202f2024. su obnova zemlji\u0161ta, zaustavljanje dezertifikacije i ja\u010danje otpornosti na su\u0161u. Slogan glasi: \u201eNa\u0161a zemlja. Na\u0161a budu\u0107nost. Mi smo generacija obnove.\u201d<\/h2>\n<p>Svetski dan \u017eivotne sredine je najve\u0107a globalna platforma za informisanje javnosti o stanju \u017eivotne sredine i obele\u017eava se \u0161irom sveta. Ovogodi\u0161nji doma\u0107in je Saudijska Arabija.<\/p>\n<p>Ekosistemi \u0161irom sveta su ugro\u017eeni. Po\u010dev od \u0161uma, preko zemlji\u0161ta do poljoprivrednih povr\u0161ina i jezera, prirodni prostori od kojih zavisi postojanje \u010dove\u010danstva nalaze se na prekretnici.<\/p>\n<p>Skoro 40 odsto zemlji\u0161ta na planeti je degradirano, a su\u0161e su 29 odsto brojnije nego 2000. godine i traju du\u017ee. Ukoliko se ne preduzmu hitne mere, do sredine veka bi mogle da pogode tri \u010detvrtine svetske populacije.<\/p>\n<p>Zbog toga\u202f je na ovaj Svetski dan \u017eivotne sredine nagla\u0161en zna\u010daj <a href=\"https:\/\/www.worldenvironmentday.global\/\">obnove zemlji\u0161ta<\/a>, zaustavljanja dezertifikacije i ja\u010danja otpornosti na su\u0161u. Ovogodi\u0161nji slogan je: \u201eNa\u0161a zemlja. Na\u0161a budu\u0107nost. Mi smo generacija obnove.\u201d<\/p>\n<p>Gubitak nekada produktivnog zemlji\u0161ta ugro\u017eava zalihe hrane, podsti\u010de klimatske promene i izaziva krizu <a href=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/pet-razloga-zasto-gubimo-biodiverzitet\/\">biodiverziteta,<\/a> koja gura milion vrsta ka izumiranju, ka\u017eu stru\u010dnjaci.<\/p>\n<blockquote><p>Mi smo generacija koja mo\u017ee da se pomiri sa zemljom<\/p><\/blockquote>\n<p>&#8222;Ne mo\u017eemo da vratimo vreme, ali mo\u017eemo da uzgajamo \u0161ume, o\u017eivimo izvore vode i vratimo tlo. Mi smo generacija koja mo\u017ee da se pomiri sa zemljom&#8220;, poru\u010dili su iz Programa UN za \u017eivotnu sredinu (UNEP).<\/p>\n<p>Zemlje sveta su se poslednjih godina obavezale da \u0107e obnoviti ukupno jednu milijardu hektara degradiranog zemlji\u0161ta i ispuniti druge ciljeve kako bi spre\u010dile gubitke ekosistema. Veliki deo do sada sprovedene odnove je ura\u0111en pod zastavom Dekade obnove ekosistema Ujedinjenih nacija.<\/p>\n<p>Dekada obnove ekosistema je globalna misija o\u017eivljavanja milijardi hektara, od \u0161uma do obradivih povr\u0161ina i od planinskih vrhova do morskih dubina, a njena primena je po\u010dela 2021, simboli\u010dno na Svetski dan \u017eivotne sredine.<\/p>\n<p>Saudijska Arabija, ovogodi\u0161nji doma\u0107in, me\u0111u nacijama je koje su prihvatile restauraciju.<\/p>\n<p>Kako bismo <a href=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/evropa-nije-spremna-na-klimatske-ekstreme-sa-kojima-se-suocava\/\">globalno zagrevanje<\/a> od predindustrijskog doba do 2100. ograni\u010dili barem na dva stepena Celzijusa, moramo da do 2030. godine oborimo godi\u0161nje emisije gasova sa efektom staklene ba\u0161te. Za to je neophodno obnavljanje ekosistema, a ono mora i\u0107i ruku pod ruku sa dekarbonizacijom privrede.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"World Environment Day 2024: will you join Generation Restoration?\" width=\"500\" height=\"281\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/Cfl9QVOnRgQ?start=2&#038;feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n<p>Tako\u0111e, zaustavljanjem degradacije kopna i okeana spre\u010dio bi se gubitak jednog miliona ugro\u017eenih vrsta. Nau\u010dnici ka\u017eu da bi obnavljanje samo 15 odsto ekosistema u prioritetnim oblastima bilo dovoljno da se izumiranje vrsta smanji za 60 odsto.<\/p>\n<h3>Kako za\u0161tititi ekosistem<\/h3>\n<p>UN-ova Dekada obnove ekosistema usredsre\u0111ena je na \u0161ume, obradive povr\u0161ine, pa\u0161njake i savane, reke i jezera, okeane i priobalna podru\u010dja, gradove, treseti\u0161ta i planine, koje smo kao \u010dove\u010danstvo degradirali. Svaki tip ekosistema se mo\u017ee obnoviti smanjenjem pritisaka koje stvaramo i delovanjem na terenu kako bi se ubrzao njihov oporavak.<\/p>\n<p>Pre svega, to podrazumeva o\u010duvanje klju\u010dnih procesa kao \u0161to su fotosinteza, skladi\u0161tenje ugljenika, kru\u017eenje hranljivih materija i filtracija vode, uz istovremeno za\u0161titu i obnavljanje biodiverziteta.<\/p>\n<p>\u0160irom sveta treba obnovit izme\u0111u 765 miliona i milijardu hektara zemlji\u0161ta. Skoro polovina ove povr\u0161ine se nalazi u Podsaharskoj Africi, zatim u Aziji i Latinskoj Americi.<\/p>\n<blockquote><p>Organizujte akciju sadnje drve\u0107a i biljaka<\/p><\/blockquote>\n<p>Da bi se zemlji\u0161te obnovilo i zaustavilo \u0161irenje pustinje, potrebno je saditi drve\u0107e i biljke. U svojoj lokalnoj zajednici mo\u017eete da organizujete akciju sadnje drve\u0107a i biljaka kako biste poja\u010dali zelene povr\u0161ine i spre\u010dili eroziju tla. Uzgajanje drvec\u0301a pored ulica mo\u017ee smanjiti temperaturu u <a href=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/temperatura-u-beogradu-sedam-stepeni-visa-zbog-nedovoljno-zelenih-povrsina\/\">gradovima<\/a> do \u010dak pet stepeni Celzijusa.<\/p>\n<p>Recikliranje je jo\u0161 jedan od na\u010dina koji mo\u017ee da smanji negativan uticaj na \u017eivotnu sredinu. Ono poma\u017ee i u o\u010duvanju resursa i smanjenju koli\u010dine otpada koji se \u0161alje na deponije. Racionalno kori\u0161\u0107enje vode \u0107e tako\u0111e doprineti za\u0161titi vodnih resursa i da ubla\u017eiti degradaciju zemlji\u0161ta usled nedostatka vode.<\/p>\n<p>Zna\u010daj obnove zemlji\u0161ta za ekosistem pokazuje primer Nepala. Ta zemlja je obnavljanjem livada i \u0161uma utrostru\u010dila populaciju tigrova.<\/p>\n<p>Ove godine \u0107e biti obele\u017eena tridesetogodi\u0161njica godi\u0161njica Konvencije UN za borbu protiv dezertifikacije. \u0160esnaesta sednica Konferencije strana Konvencije Ujedinjenih nacija za borbu protiv dezertifikacije bi\u0107e odr\u017eana u saudijskoj prestonici, Rijadu, od 2. do 13. decembra.<\/p>\n<h3>U\u010dinimo poljoprivredu odr\u017eivijom<\/h3>\n<p>Na\u010din na koji proizvodimo i konzumiramo hranu je odgovoran za 80 odsto gubitka biodiverziteta. Prva promena koju mo\u017eete da napravite jeste kupovina i proizvodnja organske hrane.\u00a0 Kupovinom organski uzgajanih proizvoda podr\u017eavate lokalne farmere koji praktikuju organske metode uzgoja. Organska poljoprivreda poma\u017ee u o\u010duvanju plodnosti zemlji\u0161ta i smanjenju upotrebe hemijskih \u0111ubriva i pesticida.<\/p>\n<p>Po\u010dnite sa kompostiranjem organskog otpada kako biste proizveli prirodno \u0111ubrivo za svoj vrt ili ba\u0161tu. Kompostiranje poma\u017ee u oboga\u0107ivanju zemlji\u0161ta hranljivim materijama i pobolj\u0161ava plodnost tla.<\/p>\n<h3>Za\u0161titimo slatkovodne sisteme<\/h3>\n<p>Svetski slatkovodni ekosistemi obezbe\u0111uju hranu i vodu za milijarde ljudi kao i stani\u0161te za bezbroj biljaka i \u017eivotinja. Oni tako\u0111e odr\u017eavaju cikluse vode koji zemlju \u010dine plodnom i klju\u010dni su za regeneraciju. Ipak, slatkovodni ekosistemi nestaju alarmantnom brzinom, zbog zaga\u0111enja, klimatskih promena i prekomernog ribolova.<\/p>\n<p>Ono \u0161to kao pojedinci mo\u017eemo da uradimo jeste da smanjimo potro\u0161nju vode u svakodnevnim aktivnostima. Na primer, da sakupljamo ki\u0161nicu za zalivanje ba\u0161te.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Geslo Svetskog dana \u017eivotne sredine \u202f2024. godine glasi: \u201eNa\u0161a zemlja. Na\u0161a budu\u0107nost. Mi smo generacija obnove.\u201d<\/p>\n","protected":false},"author":34,"featured_media":69687,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_seopress_titles_title":"Svetski dan \u017eivotne sredine 2024: Na\u0161a zemlja, na\u0161a budu\u0107nost","_seopress_titles_desc":"Geslo Svetskog dana \u017eivotne sredine \u202f2024. godine glasi: \u201eNa\u0161a zemlja. Na\u0161a budu\u0107nost. Mi smo generacija obnove.\u201d","_seopress_robots_index":"","_seopress_robots_follow":"","_seopress_robots_imageindex":"","_seopress_robots_snippet":"","_seopress_robots_primary_cat":"4","_seopress_robots_breadcrumbs":"","_seopress_robots_freeze_modified_date":"","_seopress_robots_custom_modified_date":"","_seopress_robots_canonical":"","_seopress_social_fb_title":"","_seopress_social_fb_desc":"","_seopress_social_fb_img":"","_seopress_social_fb_img_attachment_id":0,"_seopress_social_fb_img_width":0,"_seopress_social_fb_img_height":0,"_seopress_social_twitter_title":"","_seopress_social_twitter_desc":"","_seopress_social_twitter_img":"","_seopress_social_twitter_img_attachment_id":0,"_seopress_social_twitter_img_width":0,"_seopress_social_twitter_img_height":0,"_seopress_redirections_value":"","_seopress_redirections_enabled":"","_seopress_redirections_enabled_regex":"","_seopress_redirections_logged_status":"","_seopress_redirections_param":"","_seopress_redirections_type":0,"_seopress_analysis_target_kw":"Svetski dan \u017eivotne sredine","_seopress_news_disabled":"","_seopress_video_disabled":"","_seopress_video":[],"_seopress_pro_schemas_manual":[],"_seopress_pro_rich_snippets_disable_all":"","_seopress_pro_rich_snippets_disable":[],"_seopress_pro_schemas":[],"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[1739,5113,3279,1530,766,6489,5115,825,6476,5921],"class_list":["post-69668","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zivotna-sredina-i-klima","tag-biodiverzitet","tag-deforestacija","tag-dekarbonizacija","tag-ekosistem","tag-klimatske-promene","tag-organska-hrana","tag-poljoprivreda","tag-reciklaza","tag-suma","tag-zivotna-sredina","country-svet"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/69668","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/34"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=69668"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/69668\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/69687"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=69668"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=69668"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=69668"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}