{"id":66161,"date":"2024-02-01T14:57:58","date_gmt":"2024-02-01T13:57:58","guid":{"rendered":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/?p=66161"},"modified":"2024-02-01T14:57:58","modified_gmt":"2024-02-01T13:57:58","slug":"maja-halilovic-odrzivost-kroz-biodizajn","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/maja-halilovic-odrzivost-kroz-biodizajn\/","title":{"rendered":"Maja Halilovi\u0107: Odr\u017eivost kroz biodizajn"},"content":{"rendered":"

Biodizajnerka Maja Halilovi\u0107 otpad pretvara u resurs i stvara inovativne biomaterijale za zdravu budu\u0107nost za na\u0161u planetu. Kombinacijom tehnologije, ekologije i inovacija predvodi novu industrijsku revoluciju koja se temelji na odr\u017eivom razvoju.<\/h2>\n

Maja Halilovi\u0107 je biodizajnerka iz Bosne i Hercegovine. Ona ve\u0107 sedam godina istra\u017euje i razvija materijale iz simbiozne kulture bakterija i kvasca \u2013 SCOBY (symbiotic culture of bacteria and yeast)<\/em> i organskog otpada poput ljuski jajeta i ostataka od kafe.<\/p>\n

Njena strast, kako ka\u017ee, le\u017ei u transformaciji industrije prema ekolo\u0161ki osve\u0161\u0107enim praksama. Spoj nauke i dizajna rezultirao je velikim brojem dostignu\u0107a, prepoznatim i nagra\u0111enim na svetskom nivou. Halilovi\u0107 je sa Balkan Green Energy Newsom razgovarala o svom radu, ali i o samom biodizajnu, disciplini koja se tek razvija.<\/p>\n

Mo\u017eete li da nam ka\u017eete \u010dime se bavite?<\/h4>\n

Kroz svoj rad, usmjerena sam na promicanje ideje da otpad<\/a> nije samo teret, ve\u0107 potencijalni resurs, te da je mogu\u0107e stvoriti inovativne materijale koji su zdravi, biorazgradivi i ekolo\u0161ki prihvatljivi.<\/p>\n

Halilovi\u0107: Vrijeme je za novu industrijsku revoluciju koja se temelji na ekologiji<\/p><\/blockquote>\n

Smatram da je sada vrijeme za novu industrijsku revoluciju koja se temelji na ekologiji. Moje istra\u017eivanje SCOBY bakterije predstavlja vrhunac mog rada u biodizajnu, a moj cilj je stvaranje materijala koji \u0107e osigurati zdravu budu\u0107nost za na\u0161u planetu. Moj pristup kombinira tehnologiju, ekologiju i inovacije kako bih stvorila odr\u017eivu budu\u0107nost na koju se zajedno mo\u017eemo ponositi.<\/p>\n

\n
\"scoby<\/figure>\n
Foto: Majica napravljena od SCOBY materijala, Maja Halilovi\u0107<\/span><\/div>\n<\/div>\n

Mo\u017eete li nam re\u0107i ne\u0161to vi\u0161e o biodizajnu i za\u0161to je on va\u017ean?<\/h4>\n

Biodizajn je interdisciplinarna praksa koja kombinira biolo\u0161ke znanosti, in\u017eenjering i dizajn kako bi se stvorili odr\u017eivi proizvodi, materijali ili sistemi djelovanja unutar industrije. Va\u017enost biodizajna le\u017ei u njegovoj sposobnosti da adresira mnoge ekolo\u0161ke, ekonomske i dru\u0161tvene izazove s kojima se suo\u010dava dana\u0161nje dru\u0161tvo.<\/p>\n

Razvoj novih ekolo\u0161kih tehnologija i proizvoda mo\u017ee stvoriti nove poslovne prilike i doprineti rastu cirkularne ekonomije<\/p><\/blockquote>\n

Biodizajn je va\u017ean jer promovi\u0161e kori\u0161tenje obnovljivih resursa i smanjuje emisiju otpada i \u0161tetnih tvari, \u0161to doprinosi o\u010duvanju okoli\u0161a. Integri\u0161e biolo\u0161ke principe u dizajn, \u0161to otvara vrata za inovacije i stvaranje novih materijala, proizvoda i procesa koji su efikasniji i odr\u017eiviji.<\/p>\n

Razvoj novih ekolo\u0161kih tehnologija i proizvoda mo\u017ee stvoriti nove poslovne prilike i doprinijeti rastu cirkularne ekonomije. Sve ove akcije mogu rezultirati proizvodima koji su sigurniji za ljude i okoli\u0161, smanjuju\u0107i izlo\u017eenost toksi\u010dnim kemikalijama i materijalima.<\/p>\n

Na kraju, prou\u010davanje prirodnih sistema i organizama mo\u017ee pru\u017eiti inspiraciju za razvoj efikasnih i elegantnih rje\u0161enja koja se temelje na evolucijskoj optimizaciji.<\/p>\n

\n
\"Maja<\/figure>\n
Foto: Radionica, Maja Halilovi\u0107<\/span><\/div>\n<\/div>\n

\u0160ta vas je motivisalo da po\u010dnete da se bavite biodizajnom i razvojem biomaterijala?<\/h4>\n

Moja motivacija je proistekla iz moje duboke strasti prema nauci i dizajnu. Fascinacija tim podru\u010djem bila je kao ostvarenje mojih \u0161treberskih snova, budu\u0107i da sam oduvijek bila privu\u010dena kompleksno\u0161\u0107u biolo\u0161kih procesa i mogu\u0107nostima koje nudi dizajn.<\/p>\n

Me\u0111utim, klju\u010dni trenutak koji je promijenio moj pogled na industriju dizajna dogodio se kada sam po\u010dela istra\u017eivati procese i resurse koji stoje iza na\u0161ih proizvoda. Uvidjev\u0161i koliko resursa tro\u0161imo, a da se rijetko zapitamo o njihovom izvoru ili sudbini nakon upotrebe, shvatila sam da postoji potreba za promjenom paradigme.<\/p>\n

Halilovi\u0107: Uvidjev\u0161i koliko resursa tro\u0161imo, a da se rijetko zapitamo o njihovom izvoru ili sudbini nakon upotrebe, shvatila sam da postoji potreba za promjenom paradigme<\/p><\/blockquote>\n

Kombinacija moje strasti za nauku i dizajn s dubokim interesom za aktivizam i dru\u0161tvenu odgovornost dovela me je do biodizajna. Vidjela sam u njemu priliku da ne samo zadovoljim svoje intelektualne apetite ve\u0107 i da aktivno sudjelujem u transformaciji industrije prema odr\u017eivijem, odgovornijem pristupu.<\/p>\n

Biodizajn mi omogu\u0107uje da istra\u017eujem kompleksne biolo\u0161ke procese, razvijam inovativne materijale i pridonosim stvaranju bolje budu\u0107nosti za na\u0161u planetu. Rad u ovom polju zahtijeva duboko razumijevanje, kriti\u010dki pristup i sposobnost rje\u0161avanja slo\u017eenih problema, \u0161to me ispunjava kao intelektualku koja te\u017ei izazovima i konstruktivnim promjenama.<\/p>\n

\u0160ta sve mo\u017ee da se napravi od biomaterijala?<\/h4>\n

Biomaterijali imaju \u0161irok spektar primjena i mogu se koristiti za razli\u010dite svrhe i proizvode. Prvi biomaterijali su izumljeni u medicini i koriste se za izradu razli\u010ditih implantata, poput proteza, vijaka za fiksaciju kostiju ili implantata za rekonstrukciju tkiva.<\/p>\n

\n
\"Biomaterijali<\/figure>\n
Foto: Simbioza bakterija i kvasca SCOBY, Maja Halilovi\u0107<\/span><\/div>\n<\/div>\n

Biomaterijali se koriste i za proizvodnju ambala\u017ee koja je biorazgradiva i ekolo\u0161ki prihvatljiva, poput kutija za pakiranje hrane ili vre\u0107ica za kupovinu. Ovdje je biodizajn jako bitan za implementaciju, jer najvi\u0161e otpada bilje\u017eimo iz ove industrije.<\/p>\n

Mnogi biomaterijali mogu se koristiti za proizvodnju ekolo\u0161ki prihvatljivih tekstila, uklju\u010duju\u0107i tkanine od kaktusa, micelijuma, kore narand\u017ee i mnogi drugi.<\/p>\n

Razvijaju se biomaterijali koji se mogu koristiti u elektroni\u010dkim ure\u0111ajima<\/p><\/blockquote>\n

Od biomaterijala se mogu izra\u0111ivati materijali za gra\u0111evinske svrhe, poput plo\u010da od bakterija. Biomaterijali se tako\u0111er koriste u proizvodnji biogoriva, kao \u0161to su biodizel ili biogas, te u proizvodnji biomase za proizvodnju energije.<\/p>\n

Razvijaju se biomaterijali koji se mogu koristiti u elektroni\u010dkim ure\u0111ajima, kao \u0161to su biolo\u0161ki razgradivi senzori ili biolo\u0161ki bazirane baterije. Biomaterijali se koriste u proizvodnji prehrambenih proizvoda, poput biljnih proteina, jestivih ambala\u017ea ili biorazgradivih folija za pakiranje hrane.<\/p>\n

\n
\"biodizel<\/figure>\n
Foto: Biodizel od ostataka kafe, Maja Halilovi\u0107<\/span><\/div>\n<\/div>\n

Ovo su samo neki od primjera kako se biomaterijali mogu koristiti u razli\u010ditim industrijama i aplikacijama, a mogu\u0107nosti za njihovu primjenu i dalje se \u0161ire kroz istra\u017eivanje i razvoj u polju biodizajna. Nemojmo zaboraviti da je biodizajn jako mlada grana. A veoma se rapidno razvija diljem svijeta. Da, biodizajn je jo\u0161 uvijek ni\u0161a, ali po\u0161to odgovara na razna pitanja na\u0161eg dru\u0161tva i njegovih potreba, rast ove industrije je neminovna.<\/p>\n

Recite nam ne\u0161to vi\u0161e o svojim projektima, dostignu\u0107ima i, naravno, nagradama.<\/h4>\n

Fokusiram se na istra\u017eivanje i razvoj inovativnih biomaterijala i proizvoda dobivenih iz organskog otpada. Aktivno istra\u017eujem \u017eivi organizam SCOBY i razvijam biomaterijale iz razli\u010ditih vrsta organskog otpada, kao \u0161to su ljuske jajeta ili ostaci od kafe<\/a>. Sudjelujem u projektima odr\u017eivog dizajna, sura\u0111uju\u0107i s industrijama kako bi se razvili proizvodi koji smanjuju negativan utjecaj na okoli\u0161.<\/p>\n

Nedavno sam osvojila zlatnu nagradu za svoj izum ‘Biomaterijal iz organskog otpada: biosve\u0107a’. Ceremonija dodjele nagrada organizirana je od strane Korejskog ureda za intelektualno vlasni\u0161tvo (KIPO) i udru\u017eenja Korejskih \u017eena izumiteljica (KWIA).<\/p>\n

\n
\"Biocandle\"<\/figure>\n
Foto: Biomaterijal iz organskog otpada: biosve\u0107a, Maja Halilovi\u0107<\/span><\/div>\n<\/div>\n

Osvojila sam bronzanu medalju na me\u0111unarodnoj izlo\u017ebi inovacija IENA u Nirnbergu. Dobitnica sam nagrade za inovativnu ideju za \u017eensko preduzetni\u0161tvo i Balkanske zelene ideje BiH. Tako\u0111er sam 2023. primila Made in BiH priznanje za najbolji proizvod, najuspje\u0161niji tehni\u010dko-in\u017eenjerski projekat, inovaciju, zelenu inovaciju i tehnologiju.<\/p>\n

Moj rad je bio izlo\u017een u gradovima poput Londona, Ljubljane, Brna, Kelna, Beograda i nekoliko gradova u Bosni i Hercegovini. Radovi s \u017eivim organizmom SCOBY sa\u010duvani su kao jedinstveni u stalnoj zbirci Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske.<\/p>\n

Bila sam u u\u017eem izboru za najbolji dizajn na Me\u0111unarodnom studentskom bijenalu i izlagala svoje dizajne na me\u0111unarodnom sajmu namje\u0161taja i enterijera Imm Cologne.<\/p>\n

\n
\"Biocandle<\/figure>\n
Foto: Biosve\u0107a, Maja Halilovi\u0107<\/span><\/div>\n<\/div>\n

Ova dostignu\u0107a, projekti i nagrade rezultat su mog predanog rada i strasti prema biodizajnu i inovacijama. Nadam se nastavku doprinosa odr\u017eivijoj budu\u0107nosti kroz svoj rad.<\/p>\n

Mislite li da \u0107e biomaterijali pobediti trend brze mode u budu\u0107nosti?<\/h4>\n

Biomaterijali predstavljaju obe\u0107avaju\u0107u alternativu konvencionalnim materijalima u modnoj industriji, posebno s obzirom na rastu\u0107u svijest o odr\u017eivosti i potrebu za smanjenjem negativnog utjecaja mode<\/a> na okoli\u0161. Iako se brza moda i dalje \u010dini dominantnom silom, trendovi se mijenjaju kako se svijest potro\u0161a\u010da o odr\u017eivosti pove\u0107ava.<\/p>\n

Halilovi\u0107: Kako bi biomaterijali zaista pobijedili trend brze mode, potrebno je kontinuirano ulagati u istra\u017eivanje, razvoj i komercijalizaciju ovih materijala<\/p><\/blockquote>\n

Biomaterijali nude mnoge prednosti, uklju\u010duju\u0107i bioragradivost, smanjenje upotrebe \u0161tetnih kemikalija i manji ekolo\u0161ki otisak u proizvodnji. Stoga postoji veliki potencijal da biomaterijali postanu sve vi\u0161e prihva\u0107eni i popularni u modnoj industriji u budu\u0107nosti.<\/p>\n

\n
\"Maja<\/figure>\n
Foto: SCOBY haljina na fotografiji koju je generisala ve\u0161ta\u010dka inteligencija, Maja Halilovi\u0107<\/span><\/div>\n<\/div>\n

Me\u0111utim, kako bi biomaterijali zaista pobijedili trend brze mode, potrebno je kontinuirano ulagati u istra\u017eivanje, razvoj i komercijalizaciju ovih materijala, kao i edukaciju ljudi o njihovim prednostima. Tako\u0111er je va\u017eno da modna industrija usvoji odr\u017eive prakse i promijeni svoj poslovni model kako bi vi\u0161e cijenila kvalitetu i trajnost proizvoda, umjesto samo brze i jeftine proizvodnje za jednako brzu zaradu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Biodizajnerka Maja Halilovi\u0107 otpad pretvara u resurs i stvara inovativne, zdrave i ekolo\u0161ki prihvatljive materijale<\/p>\n","protected":false},"author":34,"featured_media":66289,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_seopress_titles_title":"Maja Halilovi\u0107: Odr\u017eivost kroz biodizajn","_seopress_titles_desc":"Biodizajnerka Maja Halilovi\u0107 otpad pretvara u resurs i stvara inovativne, zdrave i ekolo\u0161ki prihvatljive materijale.","_seopress_robots_index":"","_seopress_robots_follow":"","_seopress_robots_imageindex":"","_seopress_robots_snippet":"","_seopress_robots_primary_cat":"4","_seopress_robots_breadcrumbs":"","_seopress_robots_freeze_modified_date":"","_seopress_robots_custom_modified_date":"","_seopress_robots_canonical":"","_seopress_social_fb_title":"","_seopress_social_fb_desc":"","_seopress_social_fb_img":"","_seopress_social_fb_img_attachment_id":0,"_seopress_social_fb_img_width":0,"_seopress_social_fb_img_height":0,"_seopress_social_twitter_title":"","_seopress_social_twitter_desc":"","_seopress_social_twitter_img":"","_seopress_social_twitter_img_attachment_id":0,"_seopress_social_twitter_img_width":0,"_seopress_social_twitter_img_height":0,"_seopress_redirections_value":"","_seopress_redirections_enabled":"","_seopress_redirections_enabled_regex":"","_seopress_redirections_logged_status":"","_seopress_redirections_param":"","_seopress_redirections_type":0,"_seopress_analysis_target_kw":"Maja Halilovi\u0107","_seopress_news_disabled":"","_seopress_video_disabled":"","_seopress_video":[],"_seopress_pro_schemas_manual":[],"_seopress_pro_rich_snippets_disable_all":"","_seopress_pro_rich_snippets_disable":[],"_seopress_pro_schemas":[],"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[482,4],"tags":[3135,6492,6096],"class_list":["post-66161","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-intervjui","category-zivotna-sredina-i-klima","tag-biorazgradivi-otpad","tag-brza-moda","tag-odrzivost","country-bosna-i-hercegovina","country-regioneu"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/66161","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/34"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=66161"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/66161\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/66289"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=66161"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=66161"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=66161"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}