{"id":55738,"date":"2023-03-16T13:20:19","date_gmt":"2023-03-16T12:20:19","guid":{"rendered":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/?p=55738"},"modified":"2023-07-14T12:56:03","modified_gmt":"2023-07-14T10:56:03","slug":"efekat-tehnologije-zarobljavanja-co2-je-upitan-a-ucinak-jos-zanemariv","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/efekat-tehnologije-zarobljavanja-co2-je-upitan-a-ucinak-jos-zanemariv\/","title":{"rendered":"Efekat tehnologije zarobljavanja CO2 je upitan, a u\u010dinak jo\u0161 zanemariv"},"content":{"rendered":"<h2>Tehnologije hvatanja i skladi\u0161tenja ugljenika (CCS &#8211; <em>carbon capture and storage)<\/em> su namenjene obaranju emisija CO2, pa \u010dak i smanjivanju njegovog prisustva u atmosferi. Dok ih zagovornici predstavljaju kao nezaobilazne za ostvarenje klimatskih ciljeva, kriti\u010dari tih re\u0161enja propituju njihovu efikasnost i tvrde da one najvi\u0161e koriste industriji fosilnih goriva. Belgija i Danska su upravo pustile jedan CCS sistem u pogon.<\/h2>\n<p>Me\u0111uvladin panel za klimatske promene (IPCC) daje apsolutni prioritet dekarbonizaciji industrije i saobra\u0107aja i ubrzanom smanjenju emisija gasova s efektom staklene ba\u0161te, \u0161to je moguc\u0301e bli\u017ee nuli. Me\u0111utim, u nau\u010dnoj zajednici postoji konsenzus da je za ostvarenje globalnih klimatskih ciljeva, odnosno postizanje neto nula emisija do 2050, potrebno i izvu\u0107i odre\u0111enu koli\u010dinu ugljen-dioksida (CO2) iz atmosfere i uskladi\u0161titi ga.<\/p>\n<blockquote><p>Za ostvarenje globalnih klimatskih ciljeva potrebno je i izdvajati CO2 iz atmosfere i skladi\u0161titi ga<\/p><\/blockquote>\n<p>Postoji nekoliko prirodnih i tehnolo\u0161kih metoda za ostvarenje tako slo\u017eenog zadatka kao \u0161to je uspostavljanje ugljeni\u010dne neutralnosti. Prirodno uklanjanje CO2 iz atmosfere mo\u017ee da se podstakne <a href=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/skladistenje-ugljenika-u-poljoprivredi-za-borbu-protiv-klimatskih-promena-dodatni-prihod\/\">dobrom poljoprivrednom praksom<\/a> i regeneracijom ekosistema i o\u010duvanjem biodiverziteta.<\/p>\n<p>Uporedo sa tim, dr\u017eave i privreda se sve vi\u0161e oslanjaju na tehnologije CCS-a i projekte uklanjanja CO2 direktno iz industrijskih emisija gasova. Ugljenik se uglavnom hvata na izvoru, u termoelektranama i drugim pogonima u kojima se <a href=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/americka-naftna-kompanija-gradi-najvece-postrojenje-za-hvatanje-i-skladistenje-co2\/\">sagorevaju fosilna goriva<\/a> ili biomasa i <a href=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/microsoft-ulazi-u-norveski-projekat-prikupljanja-i-skladistenja-co2\/\">skladi\u0161ti<\/a> u dubokim geolo\u0161kim formacijma ili istro\u0161enim nalazi\u0161tima nafte i gasa.<\/p>\n<blockquote><p>Tehnologije pomo\u0107u kojih se uhva\u0107eni ugljenik reciklira za dalju upotrebu &#8211; CCUS<\/p><\/blockquote>\n<p>Kada se izdvojeni CO2 koristi u nekom industrijskom procesu, tehnologija se tada naziva prikupljanjem, kori\u0161\u0107enjem i skladi\u0161tenjem ugljenika <em>(carbon capture, utilization and storage<\/em> \u2013 <a href=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/resenje-za-co2-postoji-prikupljanje-pa-koriscenje-u-gradjevinarstvu-hemijskoj-industriji\/\">CCUS).<\/a><\/p>\n<p>Hvatanje CO2 je najisplativije u velikim energetskim objekatima, u industrijama sa velikim emisijama, u proizvodnji cementa, \u010delika, preradi prirodnog gasa ili u postrojenjima za sinteti\u010dka goriva i proizvodnju vodonika na bazi biogoriva.<\/p>\n<p>Izvla\u010denje CO2 iz atmosfere je tehni\u010dki moguc\u0301e, ali drasti\u010dno ni\u017ea koncentracija CO2 u vazduhu nego u lo\u017ei\u0161tima komplikuje proces i tako ga \u010dini skupljim.<\/p>\n<h3>Belgija i Danska pokrenule CCS sistem<\/h3>\n<p>Greensand je prvi CCS projekat saradnje dve evropske zemlje. CO2 sakupljen u Belgiji se transportuje do iscrpljenog naftnog polja ispod dela <a href=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/danska-izdala-prve-dozvole-za-skladistenje-co2-u-geoloskim-ponorima-severnog-mora\/\">Severnog mora<\/a> pod danskom kontrolom i u njega se ubrizgava i tako zarobljava.<\/p>\n<blockquote><p>CO2 sakupljen u Belgiji se skladi\u0161ti pod dnom danskog Severnog mora<\/p><\/blockquote>\n<p>Skladi\u0161tenje je zapo\u010delo pro\u0161le nedelje, a cilj je da se do 2030. zarobljava do osam miliona tona CO2 godi\u0161nje.<\/p>\n<p>O\u010dekuje se da \u0107e ovakvi projekti ubudu\u0107e dobiti i zna\u010dajnu finansijsku pomo\u0107 Evropske unije. Evropska komisija priprema strategiju za CCS i trebalo bi da je predstavi ove godine.<\/p>\n<h3>IEA: CCS je deo scenarija za klimatsku neutralnost<\/h3>\n<p>Postoji oko 35 komercijalnih CCUS postrojenja za oboga\u0107ivanje goriva i proizvodnju elektri\u010dne energije, po podacima Me\u0111unarodne agencije za energetiku (IEA).<\/p>\n<p>Agencija isti\u010de da je ve\u0107 oko 300 projekata u razli\u010ditim fazama razvoja. Preko 200 postrojenja za hvatanje CO2 treba da bude pu\u0161teno u rad do 2030. godine.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"What is Carbon Capture and Storage (CCS) - Full Length Explainer Video\" width=\"500\" height=\"281\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/sPbSb2aBDxo?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n<p>Kako navode u IEA, pomo\u0107u CCS tehnologije bi trebalo da se sakupi preko 220 miliona tona CO2 godi\u0161nje. Me\u0111utim, \u010dak i takav nivo bi bio nedovoljan za dostizanje ugljeni\u010dne neutralnosti na vreme da se spre\u010di prekomerno globalno zagrevanje.<\/p>\n<h3>Podeljena mi\u0161ljenja o CCS-u<\/h3>\n<p>Stavovi o CCS-u su podeljeni. Me\u0111u zagovornicima ove tehnologije su neke dr\u017eave i velike naftne kompanije. One tvrde da bi CCS mogao da doprinese dekarbonizaciji velikih emitera CO2, kao \u0161to su \u010deli\u010dane i cementare.<\/p>\n<p>Protivnici, poput organizacije Global Witness, smatraju da se takvi projekti pokre\u0107u da bi se opravdalo neograni\u010deno kori\u0161c\u0301enje fosilnih goriva i prikrilo zanemarivim umanjenjem emisija.<\/p>\n<blockquote><p>Global Witness: CCS je izgovor za neograni\u010deno kori\u0161c\u0301enje fosilnih goriva i prikrivanje zanemarivim umanjenjem emisija<\/p><\/blockquote>\n<p>Ova organizacija ukazuje i na to da je dugoro\u010dna bezbednost i podzemnih skladi\u0161ta ugljenika neizvesna i isti\u010de rizike da bi deo CO2 mogao da iscuri u atmosferu.<\/p>\n<p>Prema procenama koje je objavio New Scientist, vec\u0301ina velikih CCS postrojenja <a href=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/projekti-zarobljavanja-co2-za-sada-bez-rezultata-ipak-na-ovu-tehnologiju-se-racuna\/\">nije ispunila postavljene ciljeve,<\/a> uhvativ\u0161i izme\u0111u 50 i 68 procenata ispu\u0161tenog ugljenika.<\/p>\n<p>Rezultati istra\u017eivanja Centra za klimatske promene Tindall Manchester pokazuju da je 26 postrojenja koja su analizirana uhvatilo tek 0,1 procenat godi\u0161njih emisija iz fosilnih goriva. Ve\u0107ina tako uhva\u0107enog ugljenika, oko 81 procenat, iskori\u0161\u0107ena je za unapre\u0111ivanje ekploatacije nafte\u00a0(<em>enhanced oil recovery<\/em> &#8211; EOR). Re\u010d je o utiskivanju u zemlju ispod naftnog polja radi pobolj\u0161anja u\u010dinka proizvodnje.<\/p>\n<h3>Dr\u017eavne strategije podr\u017eavaju CCS<\/h3>\n<p>Globalni klimatski ciljevi za 2030. ne mogu da se ispune oslanjanjem na CCS, nagla\u0161avaju u Global Witnessu. Ova organizacija poziva dr\u017eave da ne tra\u0107e resurse na toj strani, ve\u0107 da se fokusiraju na ubrzavanje uvo\u0111enja postrojenja na obnovljive izvore energije i pobolj\u0161anje energetske efikasnosti.<\/p>\n<blockquote><p>CCS ima upori\u0161te u novom zakonu o klimi u SAD, a EU i Velika Britanija tako\u0111e podr\u017eavaju primenu te koncepcije<\/p><\/blockquote>\n<p>Ipak, mnoge dr\u017eave, kompanije i me\u0111unarodna tela poput IEA i IPCC-ja vide ovu tehnologiju kao klju\u010dno sredstvo u borbi protiv klimatskih promena. CCS ima upori\u0161te i u novom zakonu ameri\u010dke vlade o klimi, a EU i Velika Britanija tako\u0111e podr\u017eavaju primenu te koncepcije.<\/p>\n<h3>O\u010duvanjem biodiverziteta se odr\u017eava prirodni postupak skladi\u0161tenja ugljenika<\/h3>\n<p>Neke kompanije razvijaju BECCS, tehnologiju za prikupljanje ugljenika oslobo\u0111enog sagorevanjem biomase (pri proizvodnji energije) i zarobljavanje u geolo\u0161ki rezervoar.<\/p>\n<p>Ipak, to re\u0161enje tako\u0111e izaziva zabrinutost, zbog mogu\u0107nosti preterane eksploatacije vodnih i zemlji\u0161nih resursa za planski uzgoj bioenergetskih useva nau\u0161trb ekosistema.<\/p>\n<blockquote><p>BECCS je kontroverzan zbog mogu\u0107nosti preterane eksploatacije vodnih i zemlji\u0161nih resursa za planski uzgoj bioenergetskih useva<\/p><\/blockquote>\n<p>Biljke fotosintezom zarobljavaju ugljenik.\u00a0Kako navode u evropskoj organizaciji za za\u0161titu \u0161uma Fern, prirodni kapaciteti za uklanjanje i skladi\u0161tenje ugljenika direktno zavise od o\u010duvanja biodiverziteta. Zato moraju da se o\u010duvaju \u0161ume, tlo i okeani, koji imaju klju\u010dnu ulogu u apsorpciji CO2, jo\u0161 uvek neuporedivo zna\u010dajniju nego CCS tehnologije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zagovornici ka\u017eu da je CCS neophodan za klimatsku borbu, dok kriti\u010dari tvrde da ta tehnologija najvi\u0161e koristi industriji fosilnih goriva<\/p>\n","protected":false},"author":30,"featured_media":56938,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_seopress_titles_title":"Efekat tehnologije zarobljavanja CO2 je upitan, a u\u010dinak jo\u0161 zanemariv","_seopress_titles_desc":"Zagovornici ka\u017eu da je CCS neophodan za klimatsku borbu, dok kriti\u010dari tvrde da ta tehnologija najvi\u0161e koristi industriji fosilnih goriva.","_seopress_robots_index":"","_seopress_robots_follow":"","_seopress_robots_imageindex":"","_seopress_robots_snippet":"","_seopress_robots_primary_cat":"5909","_seopress_robots_breadcrumbs":"","_seopress_robots_freeze_modified_date":"","_seopress_robots_custom_modified_date":"","_seopress_robots_canonical":"","_seopress_social_fb_title":"","_seopress_social_fb_desc":"","_seopress_social_fb_img":"","_seopress_social_fb_img_attachment_id":0,"_seopress_social_fb_img_width":0,"_seopress_social_fb_img_height":0,"_seopress_social_twitter_title":"","_seopress_social_twitter_desc":"","_seopress_social_twitter_img":"","_seopress_social_twitter_img_attachment_id":0,"_seopress_social_twitter_img_width":0,"_seopress_social_twitter_img_height":0,"_seopress_redirections_value":"","_seopress_redirections_enabled":"","_seopress_redirections_enabled_regex":"","_seopress_redirections_logged_status":"","_seopress_redirections_param":"","_seopress_redirections_type":0,"_seopress_analysis_target_kw":"CCS","_seopress_news_disabled":"","_seopress_video_disabled":"","_seopress_video":[],"_seopress_pro_schemas_manual":[],"_seopress_pro_rich_snippets_disable_all":"","_seopress_pro_rich_snippets_disable":[],"_seopress_pro_schemas":[],"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[5253,5909,4],"tags":[6768,6727,6767,3279,6452,6423,6730,766,6740,5111,6582,5921],"class_list":["post-55738","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biodiverzitet","category-klimatske-promene","category-zivotna-sredina-i-klima","tag-beccs","tag-ccs","tag-ccus","tag-dekarbonizacija","tag-ekoloski-otisak","tag-greenwashing","tag-hvatanje-i-skladistenje-ugljenika","tag-klimatske-promene","tag-negativne-emisije","tag-sume","tag-ugljenicni-otisak-2","tag-zivotna-sredina","country-svet"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/55738","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/30"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=55738"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/55738\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/56938"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=55738"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=55738"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=55738"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}