{"id":52363,"date":"2022-10-04T21:37:18","date_gmt":"2022-10-04T19:37:18","guid":{"rendered":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/?p=52363"},"modified":"2022-10-05T00:37:15","modified_gmt":"2022-10-04T22:37:15","slug":"tri-najvece-centralne-banke-optuzene-za-nestanak-suma-u-amazonu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/tri-najvece-centralne-banke-optuzene-za-nestanak-suma-u-amazonu\/","title":{"rendered":"Tri najve\u0107e centralne banke optu\u017eene za nestanak \u0161uma u Amazonu"},"content":{"rendered":"<h2>I najve\u0107e, odnosno najmo\u0107nije globalne finansijske institucije pona\u0161aju se neodgovorno u odnosu na \u017eivotnu sredinu i klimatske politike, nalazi su novog izve\u0161taja Global Witness-a. Ova organizacija je optu\u017eila tri najve\u0107e svetske centralne banke za finansiranje agrobiznis korporacija koje su odgovorne za uni\u0161tavanje ekosistema i deforestacije u Amazonskoj pra\u0161umi.<\/h2>\n<p>Izve\u0161taj organizacije Global Witness pod nazivom <a href=\"file:\/\/\/C:\/Users\/alexandar\/Documents\/Bankrolling_Destruction_September_2022%20(1).pdf\"><em>Bankrolling Destruction<\/em><\/a> navodi da su Federalne rezerve SAD, Evropska centralna banka i Banka Engleske uprkos deklarativnim izjavama protiv klimatske krize, direktno investirale u kompanije odgovorne za kr\u010denje Amazonske pra\u0161ume.<\/p>\n<p>Pomenute centralne banke kupile su obveznice tri agrobiznis korporacije: Archer-Daniels-Midland Company (ADM), Bunge Ltd Financial Corp i Cargill, Inc.<\/p>\n<h3>Sporna kupovina obveznica<\/h3>\n<p>Izve\u0161taj se fokusirao na praksu prema kojoj centralne banke kupuju korporativne obveznice kako bi stimulisale privredu.<\/p>\n<p>U nastojanju da ubrizgaju dodatnu likvidnost na finansijska tr\u017ei\u0161ta centralne banke kupuju korporativne obveznice, odnosno finansiraju kompanije u trenutku kada privatne banke nisu spremne da investiraju u njih, navodi se u izve\u0161taju. Ova praksa je postala uobi\u010dajena tokom globalne ekonomske krize 2008, a zatim ponovo tokom pandemije koronavirusa.<\/p>\n<p>U izve\u0161taju se zaklju\u010duje da kroz programe kupovine obveznica, banke tako\u0111e potencijalno finansiraju kr\u010denje \u0161uma.<\/p>\n<p>Neprihvatljivo je da najve\u0107e centralne banke finansiraju kompanije koje su povezane sa uni\u0161tavanjem \u0161uma i kr\u0161enjem ljudskih prava, isti\u010de Veronica Oakeshott, vo\u0111a Forest tima u Global Witness-u.\u00a0Ona napominje da ako \u017eelimo da imamo bilo kakvu nadu da \u0107emo ograni\u010diti klimatske promene, potrebne su nam te \u0161ume.<\/p>\n<blockquote class=\"twitter-tweet\" data-width=\"500\" data-dnt=\"true\">\n<p lang=\"en\" dir=\"ltr\">Our investigation finds that <a href=\"https:\/\/twitter.com\/federalreserve?ref_src=twsrc%5Etfw\">@federalreserve<\/a> the <a href=\"https:\/\/twitter.com\/ecb?ref_src=twsrc%5Etfw\">@ecb<\/a> and <a href=\"https:\/\/twitter.com\/bankofengland?ref_src=twsrc%5Etfw\">@bankofengland<\/a> despite making public statements against the <a href=\"https:\/\/twitter.com\/hashtag\/ClimateCrisis?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw\">#ClimateCrisis<\/a>, have invested in companies linked to <a href=\"https:\/\/twitter.com\/hashtag\/deforestation?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw\">#deforestation<\/a>. <\/p>\n<p>We need banks to take urgent action on deforestation. <a href=\"https:\/\/t.co\/7LhacfXhXh\">https:\/\/t.co\/7LhacfXhXh<\/a><\/p>\n<p>&mdash; Global Witness (@Global_Witness) <a href=\"https:\/\/twitter.com\/Global_Witness\/status\/1575154532853628928?ref_src=twsrc%5Etfw\">September 28, 2022<\/a><\/p><\/blockquote>\n<p><script async src=\"https:\/\/platform.twitter.com\/widgets.js\" charset=\"utf-8\"><\/script><\/p>\n<p>U osvrtu se na optu\u017ebe iz izve\u0161taja Global Witness-a, kompanija Cargill je saop\u0161tila da je posve\u0107ena okon\u010danju kr\u010denja \u0161uma i konverzije zemlji\u0161ta u svojim poljoprivrednim lancima snabdevanja, izvestio je <a href=\"https:\/\/www.theguardian.com\/environment\/2022\/sep\/28\/worlds-central-banks-financing-destruction-of-the-rainforest\">Gardian.<\/a><\/p>\n<p>Kompanija Bunge navodi da je kompanija posve\u0107ena po\u0161tovanju svih propisa na lokalnom ili globalnom tr\u017ei\u0161tu i da se pridr\u017eava svoje stroge socijalno-ekolo\u0161ke politike. Kompanija ADM nije odgovorila na upit za komentar britanskog lista.<\/p>\n<h3>Agribiznis i deforestacija<\/h3>\n<p>Prema podacima iz izve\u0161taja, Federalne rezerve SAD su od 2020. godine kupile ukupno 16 miliona dolara obveznica koje su izdale kompanije, ADM, Bunge i Cargill.<\/p>\n<p>Banka Engleske je od 2016.godine kupila udeo u korporativnoj obveznici od 150 miliona funti koju je izdao Cargill, a Evropska centralna banka je kupila nespecifikovani deo duga od Bunge Finance Europe B.V.<\/p>\n<p>Ovakva de\u0161avanja dolaze uprkos izjavama sve tri centralne banke koje nagla\u0161avaju rizik koje klimatske promene predstavljaju za finansijsku stabilnost i dugoro\u010dni ekonomski rast, navodi se u izve\u0161taju.<\/p>\n<h3>Lo\u0161i primeri za stabilnost finansijskog sistema<\/h3>\n<p>Odluke centralnih banaka o kupovini korporativne obveznice signalizira i drugim investitorima da su ovakva ulaganja legitimna, naglasio je Global Witness.<\/p>\n<p>Klimatske promene i gubitak biodiverziteta donose i ozbiljne rizike po stabilnost globalnog finansijskog sistema. Preko polovine ukupnog svetskog BDP-a, \u0161to iznosi oko 44 biliona dolara, zavisi od prirode i &#8222;usluga&#8220; ekosistema, navodi se u izve\u0161taju.<\/p>\n<blockquote><p>Preko polovine ukupnog svetskog BDP-a, oko 44 biliona dolara, zavisi od prirode i &#8222;usluga&#8220; ekosistema<\/p><\/blockquote>\n<p>Centralne banke su sprovele stres testove spremnosti finansijskog sektora za suo\u010davanje sa klimatskim rizicima. U maju 2022, Banka Engleske je procenila da bi klimatske promene mogle da ko\u0161taju britanske banke vi\u0161e od 340 milijardi funti do 2050, ukoliko se akcije za ubla\u017eavanje klimatskih promena prolongiraju.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, nijedan od scenarija kori\u0161\u0107enih u testu nije imao za cilj da izmeri izlo\u017eenost gubitku biodiverziteta ili kr\u010denju \u0161uma.<\/p>\n<h3>Lan\u010dane posledice kr\u010denja \u0161uma<\/h3>\n<p>Pored direktnog ugro\u017eavanja ekosistema i biodiverziteta Amazonske pra\u0161ume, deforestacija negativno uti\u010de na globalne procese i klimatske promene.<\/p>\n<blockquote><p>Procenjuje se da 11 procenata globalnih emisija gasova staklene ba\u0161te dolazi od kr\u010denja i degradacije \u0161uma<\/p><\/blockquote>\n<p>Procenjuje se da 11 procenata globalnih emisija gasova staklene ba\u0161te dolazi od <a href=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/za-sest-decenija-smanjila-se-povrsina-suma-po-glavi-stanovnika-smanjene-za-60-procenata\/\">kr\u010denja i degradacije \u0161uma<\/a>, a tako\u0111e dolazi do nestajanja skladi\u0161ta ugljenika (ugljeni\u010dkih ponora). Do sada je pose\u010deno je 26 procenata Amazona, dok opasnost predstavlja i to \u0161to je takav negativni <a href=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/sume-amazona-nestaju-najbrzim-tempom-od-2006-godine\/\">trend u porastu<\/a> u poslednje \u010detiri godine.<\/p>\n<p>\u0160ume apsorbuju neto 7,6 milijardi metri\u010dkih tona ugljen-dioksida godi\u0161nje, \u0161to je jedan ipo put vi\u0161e ugljenika nego \u0161to SAD emituju godi\u0161nje.<\/p>\n<p>Rasprostranjeno ulaganje u preduze\u0107a i aktivnosti povezane sa kr\u010denjem \u0161uma pogor\u0161avaju klimatsku krizu, Tokom 2021. nastanak tropskih \u0161uma je proizveo ekivivalent emisija cele Indije.<\/p>\n<h3>Preporuke za politiku nulte deforestacije<\/h3>\n<p>Centralne banke treba da procene izlo\u017eenost privatnog finansijskog sektora kr\u010denju \u0161uma i riziku agrobiznisa, kao i u drugim industrijama koje intenzivno koriste ugljenik, jedna je od preporuka autora ovog izve\u0161taja.<\/p>\n<p>Tako\u0111e se zaklju\u010duje da bi vlade zemlja morali da efikasno reguli\u0161u finansijske institucije i kompanije, kako bi se zaustavilo i spre\u010dilo finansiranje kr\u010denja \u0161uma, dok bi centralne banke trebalo da se oslobode svih korporativnih obveznica povezanih sa kr\u010denjem \u0161uma.<\/p>\n<blockquote><p>Centralne banke bi trebalo da usvoje eksplicitnu politiku nulte deforestacije<\/p><\/blockquote>\n<p>Centralne banke bi trebalo da usvoje eksplicitnu politiku nulte deforestacije kao deo svojih strategija o klimi, prirodi i biodiverzitetu, sprovodec\u0301i du\u017enu pa\u017enju o novim investicijama, a tako\u0111e i da u delu svojih obaveza izve\u0161tavaju o kr\u010denju \u0161uma, navodi Global Witness.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>I najve\u0107e, odnosno najmo\u0107nije globalne finansijske institucije pona\u0161aju se neodgovorno u odnosu na \u017eivotnu sredinu i klimatske politike, nalazi su novog izve\u0161taja Global Witness-a. Ova organizacija je optu\u017eila tri najve\u0107e svetske centralne banke za finansiranje agrobiznis korporacija koje su odgovorne za uni\u0161tavanje ekosistema i deforestacije u Amazonskoj pra\u0161umi. Izve\u0161taj organizacije Global Witness pod nazivom Bankrolling [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":30,"featured_media":52402,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_seopress_titles_title":"Tri najve\u0107e centralne banke optu\u017eene za nestanak \u0161uma u Amazonu","_seopress_titles_desc":"Izve\u0161taj Global Witness-a pokazuje da su centralne banke SAD, EU i UK-a povezane sa deforestacijom i uni\u0161tavanjem ekosistema u Amazonu.","_seopress_robots_index":"","_seopress_robots_follow":"","_seopress_robots_imageindex":"","_seopress_robots_snippet":"","_seopress_robots_primary_cat":"0","_seopress_robots_breadcrumbs":"","_seopress_robots_freeze_modified_date":"","_seopress_robots_custom_modified_date":"","_seopress_robots_canonical":"","_seopress_social_fb_title":"","_seopress_social_fb_desc":"","_seopress_social_fb_img":"","_seopress_social_fb_img_attachment_id":0,"_seopress_social_fb_img_width":0,"_seopress_social_fb_img_height":0,"_seopress_social_twitter_title":"","_seopress_social_twitter_desc":"","_seopress_social_twitter_img":"","_seopress_social_twitter_img_attachment_id":0,"_seopress_social_twitter_img_width":0,"_seopress_social_twitter_img_height":0,"_seopress_redirections_value":"","_seopress_redirections_enabled":"","_seopress_redirections_enabled_regex":"","_seopress_redirections_logged_status":"","_seopress_redirections_param":"","_seopress_redirections_type":0,"_seopress_analysis_target_kw":"centralne banke","_seopress_news_disabled":"","_seopress_video_disabled":"","_seopress_video":[],"_seopress_pro_schemas_manual":[],"_seopress_pro_rich_snippets_disable_all":"","_seopress_pro_rich_snippets_disable":[],"_seopress_pro_schemas":[],"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[5909,4],"tags":[6552,5113,6549,766,6551,6476,6547],"class_list":["post-52363","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klimatske-promene","category-zivotna-sredina-i-klima","tag-centralna-banka","tag-deforestacija","tag-global-witness","tag-klimatske-promene","tag-korporativne-obveznice","tag-suma","tag-tropske-prasume","country-svet"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/52363","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/30"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=52363"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/52363\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/52402"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=52363"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=52363"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=52363"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}