{"id":49183,"date":"2022-06-04T21:31:20","date_gmt":"2022-06-04T19:31:20","guid":{"rendered":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/?p=49183"},"modified":"2022-06-07T16:22:12","modified_gmt":"2022-06-07T14:22:12","slug":"svetski-dan-zivotne-sredine-2022-imamo-samo-jednu-planetu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/svetski-dan-zivotne-sredine-2022-imamo-samo-jednu-planetu\/","title":{"rendered":"Svetski dan \u017eivotne sredine 2022: Imamo samo jednu planetu"},"content":{"rendered":"<h2>U univerzumu se nalaze milijarde galaksija, u na\u0161oj galaksiji su milijarde planeta, ali postoji samo jedna planeta Zemlja &#8211; to je glavna poruka ovogodi\u0161njeg obele\u017eavanja Svetskog dana za\u0161tite \u017eivotne sredine, a ovogodi\u0161nji ha\u0161teg na dru\u0161tvenim mre\u017eama je #samojednaplaneta. Globalna kampanja OnlyOneEarth (Samo jedna zemlja) poziva na kolektivnu, transformativnu akciju na globalnom nivou, za za\u0161titu i obnovu planete. Tako\u0111e, za ve\u0107inu gra\u0111ana Srbije zdrava \u017eivotna sredina postala je va\u017enija od ekonomije.<\/h2>\n<p>Stanje \u017eivotne sredine zahteva urgentna re\u0161enje. Usled trostruke planetarne krize, zbog klimatskih promena, gubitka prirodnog bogatstva i biodiverziteta i pove\u0107anja zaga\u0111enja i koli\u010dine otpada, potreba za akcijom za za\u0161titu planete sada je va\u017enija nego ikad, navodi Program Ujedinjenih nacija za \u017eivotnu sredinu (UNEP).<\/p>\n<p>Svetski dan za\u0161tite \u017eivotne sredine 5. jun, oble\u017eava se od 1973. godine i prerastao je u najve\u0107u globalnu platformu za za\u0161titu \u017eivotne sredine, navode u UNEP-u, koji predvodi incijativu.<\/p>\n<p>Samo jedna zemlja, bio je slogan i prve konferencije Ujedinjenih nacija o ljudskoj \u017eivotnoj sredini, koja je odr\u017eana u Stokholmu 1972. godine. To je odr\u017eivi razvoj stavilo na globalni dnevni red.<\/p>\n<p>Pola veka kasnije, planeta se suo\u010dava sa vi\u0161estrukom vanrednom situacijom. Klimatske promene se doga\u0111aju isuvi\u0161e brzo da bi se ljudi i priroda tome prilagodili. Gubitak stani\u0161ta i mnogi drugi pritisci na planetarni ekositem dovode do procene da \u010dak jednom milionu vrsta preti izumiranje. Vazduh, zemlja i voda se kontinuirano zaga\u0111uju.<\/p>\n<h3>Odr\u017eivost planete zahteva transformaciju privrede i dru\u0161tva<\/h3>\n<p>Priroda je u vanrednom re\u017eimu, vreme isti\u010de, upozoravaju jo\u0161 jednom ekolozi. Kako bi se globalno zagrevanje odr\u017ealo ispod 1,5 stepeni Celzijusa u ovom veku, neophodno je da se prepolove godi\u0161nje emisije gasova staklene ba\u0161te do 2030. godine.<\/p>\n<p>Ukoliko se ne preduzmu neophodne akcije, izlo\u017eenost zaga\u0111enju vazduha izvan bezbednih smernica pove\u0107a\u0107e se za 50 odsto tokom decenije, dok \u0107e se plasti\u010dni otpad koji odlazi u vodene ekosisteme skoro utrostru\u010diti do 2040. godine.<\/p>\n<blockquote><p>Jedni izlaz iz ekolo\u0161ke krize jeste transformacija privrede i dru\u0161tva, kako bi postale inkluzivne, pravednije i povezanije sa prirodom<\/p><\/blockquote>\n<p>Jedni izlaz iz takve situacije jeste transformacija privrede i dru\u0161tva, kako bi postale inkluzivne, pravednije i povezanije sa prirodom. Neophodno je da se pre\u0111e sa nano\u0161enja \u0161tete planeti, na njeno izle\u010denje, a dobra vest je da re\u0161enja i tehnologije za to postoje i da su sve pristupa\u010dnije, navode u UNEP-u.<\/p>\n<p>Program UN-a za \u017eivotnu sredinu isti\u010de da transformacije ka odr\u017eivom sistemu moraju biti dostupne, pristupa\u010dne i otvorene ka pojedincima i njihovom svakodnevnom na\u010dinu \u017eivota. To podrazumeva uskla\u0111ivanje odluka o tome kako se \u017eivi u gradovima, u domovima, kako i gde se ula\u017ee novac, sve do toga kako se pojednici zabavljaju i provode svoje slobodno vreme.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"We have #OnlyOneEarth (World Environment Day 2022)\" width=\"500\" height=\"281\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/_CIPLOajR58?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n<p>Me\u0111utim, veliki i presudan uticaj imaju i dru\u0161tveni odnosi drugog reda veli\u010dina, u domenu energije, proizvodnih sistema, globalne trgovine, transportnih sistema i za\u0161tite biodiverziteta.<\/p>\n<p>Transformacije tih odnosa mogu da kreiraru samo ve\u0107i entiteti, nacionalne vlade, finansijske institucije, preduze\u0107a, me\u0111unarodne organizacije i druge institucije koje imaju mo\u0107 da donesu pravila i odluke, &#8222;da uokvire ambicije i otvore nove horizonte&#8220;, napominju u UNEP-u.<\/p>\n<p>Pored toga, pojednici i civilno dru\u0161tvo su klju\u010dni u zagovaranju, podizanju svesti i davanju podr\u0161ke u odlukama koje se ti\u010du budu\u0107ih transformacija ka odr\u017eivim sistemima.<\/p>\n<h3>Stil i potro\u0161nja<\/h3>\n<p>\u010cove\u010danstvo tro\u0161i ekvivalent od 1,6 obnovljivih resursa planete, kako bi se da odr\u017eao trenutni na\u010din \u017eivota. Dakle, mnogo vi\u0161e od toga \u0161to priroda mo\u017ee da obnovi. <a href=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/dan-ekoloskog-duga-2021-je-29-jul-svet-se-vratio-rasipnickoj-potrosnji-resursa-posle-pandemije\/\">Dan ekolo\u0161kog duga<\/a> 2021. godine bio je 29. juli. Iza tog datuma, svi potro\u0161eni resursi na planeti nisu obnovljivi. Ekosistemi ne mogu da isprate takve tendencije i potro\u0161nju.<\/p>\n<p>Savremeni &#8222;stilovi \u017eivota&#8220; su povezani sa dve tre\u0107ine svih emisija gasova staklene ba\u0161te. Odr\u017eivi na\u010dini \u017eivota i pona\u0161anja mogli bi da smanje emisije za 40 do 70 procenata do 2050. godine, navodi UNEP.<\/p>\n<p>Ipak, treba napomenuti da <a href=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/najbogatije-zemlje-odgovorne-za-tri-cetvrtine-ekoloske-stete-zbog-prekomerne-upotrebe-resursa\/\">postoji ogromna neujedna\u010dnenost<\/a> u potr\u0161nji resursa, izme\u0111u zemalja sa visokim dohotkom i zemalja u razvoju.<\/p>\n<h3>Odnos prema \u017eivotnoj sredini u Srbiji<\/h3>\n<p>Prema istra\u017eivanju o odnosu javnosti i zdrave \u017eivotne sredine u Srbiji, koje su realizovali Agencija za istra\u017eivanje javnog mnjenja CeSID i UNDP Srbija, stanovnike Srbije najvi\u0161e brine zaga\u0111enja vazduha (26 procenata), zatim kvalitet vode (13 procenata), stanje i pristunost divljih deponija (12 procenata), dok je <a href=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/rio-tinto-ispituje-sve-opcije-nakon-sto-mu-je-srbija-zaustavila-projekat-za-litijum\/\">kompanija Rio Tinto<\/a> zauzela \u010detvrto mesto (8 procenata).<\/p>\n<p>U davanju prednosti ekologiji ili ekonomiji, 67 procenata daje primat ekologiji, 21 procenat daje jednaku va\u017enost obema, dok samo 12 procenata ispitanika smatra da je ekonomija va\u017enija.<\/p>\n<p>Autori istra\u017eivanja istakli su jo\u0161 neke od rezultata ispitivanja javnog mnjenja u odnosu prema \u017eivotnoj sredini:<\/p>\n<ul>\n<li>Gra\u0111ani Srbije znaju \u0161ta treba da se uradi zarad bolje za\u0161tite \u017eivotne sredine, ali nisu spremni da li\u010dno za to izdvoje vi\u0161e novca.<\/li>\n<li>Postoji jaz izme\u0111u navika i stavova gra\u0111ana Srbije o \u017eivotnoj sredini.<\/li>\n<li>Postoji zna\u010dajan jaz u razumevanju i poverenju izme\u0111u gra\u0111ana i institucija koje rade na pitanjima \u017eivotne sredine.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Istra\u017eivanje je pokazalo i to da su gra\u0111ani Srbije svesni da su klimatske promene realnost. Kao uzrok klimatskih promena 41 procenat ispitanika navodi razvoj svetske industrije, dok je u istom procentu konstatovano da su one posledica ljudskog delovanja.<\/p>\n<p><span lang=\"sr-Latn-RS\">Kako bi se spre\u010dila<\/span> <span lang=\"sr-Latn-RS\">ugro\u017eavanje \u017eivotne sredine, g<\/span>ra\u0111ani <span lang=\"sr-Latn-RS\">smatraju da bi dr\u017eava trebalo da uvede<\/span> <span lang=\"sr-Latn-RS\">stro\u017ee sankcije.<\/span><\/p>\n<blockquote><p><span lang=\"sr-Latn-RS\">G<\/span>ra\u0111ani <span lang=\"sr-Latn-RS\">smatraju da bi dr\u017eava trebalo da uvede<\/span> <span lang=\"sr-Latn-RS\">stro\u017ee sankcije<\/span><\/p><\/blockquote>\n<p><span lang=\"sr-Latn-RS\">Za pove\u0107anje kazni<\/span> <span lang=\"sr-Latn-RS\">za preduze\u0107a, kompanije i rudnike koji zaga\u0111uju se izjasnilo 27 procenata ispitanika, kao i za gra\u0111ane zaga\u0111iva\u010de za \u0161ta se opredelilo 19 procenata.<\/span><\/p>\n<p><span lang=\"sr-Latn-RS\">Re\u0161enje koje bi dr\u017eava mogla da preduzme jeste i podr\u0161ka organizacijama koje se bave za\u0161titom \u017eivotne sredine, sa 14 procenata. Dr\u017eava bi trebalo da spre\u010di se\u010du \u0161uma i da radi na po\u0161umljavanju, za \u0161ta se opredelilo 13 procenata ispitanika, koliko je i za subvencije za recikla\u017eu, stanovni\u0161tvu i privredi.<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U univerzumu se nalaze milijarde galaksija, u na\u0161oj galaksiji su milijarde planeta, ali postoji samo jedna zemlja &#8211; to je glavna poruka.<\/p>\n","protected":false},"author":30,"featured_media":49212,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_seopress_titles_title":"Svetski dan \u017eivotne sredine 2022: imamo samo jednu planetu","_seopress_titles_desc":"U univerzumu se nalaze milijarde galaksija, u na\u0161oj galaksiji su milijarde planeta, ali postoji samo jedna zemlja - to je glavna poruka.","_seopress_robots_index":"","_seopress_robots_follow":"","_seopress_robots_imageindex":"","_seopress_robots_snippet":"","_seopress_robots_primary_cat":"0","_seopress_robots_breadcrumbs":"","_seopress_robots_freeze_modified_date":"","_seopress_robots_custom_modified_date":"","_seopress_robots_canonical":"","_seopress_social_fb_title":"","_seopress_social_fb_desc":"","_seopress_social_fb_img":"","_seopress_social_fb_img_attachment_id":0,"_seopress_social_fb_img_width":0,"_seopress_social_fb_img_height":0,"_seopress_social_twitter_title":"","_seopress_social_twitter_desc":"","_seopress_social_twitter_img":"","_seopress_social_twitter_img_attachment_id":0,"_seopress_social_twitter_img_width":0,"_seopress_social_twitter_img_height":0,"_seopress_redirections_value":"","_seopress_redirections_enabled":"","_seopress_redirections_enabled_regex":"","_seopress_redirections_logged_status":"","_seopress_redirections_param":"","_seopress_redirections_type":0,"_seopress_analysis_target_kw":"\u017eivotna sredina","_seopress_news_disabled":"","_seopress_video_disabled":"","_seopress_video":[],"_seopress_pro_schemas_manual":[],"_seopress_pro_rich_snippets_disable_all":"","_seopress_pro_rich_snippets_disable":[],"_seopress_pro_schemas":[],"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[6405,6404,6406,1739,1530,766,6403,4155,854,5921],"class_list":["post-49183","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zivotna-sredina-i-klima","tag-danzivotnesredine2022","tag-samojednaplaneta","tag-worldenvironmentday2022","tag-biodiverzitet","tag-ekosistem","tag-klimatske-promene","tag-onlyoneearth","tag-svetski-dan-zastite-zivotne-sredine","tag-unep","tag-zivotna-sredina","country-svet"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49183","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/30"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49183"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49183\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/49212"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49183"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49183"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49183"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}