{"id":48737,"date":"2022-05-16T20:43:08","date_gmt":"2022-05-16T18:43:08","guid":{"rendered":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/?p=48737"},"modified":"2022-05-17T08:49:26","modified_gmt":"2022-05-17T06:49:26","slug":"u-evropi-uklonjeno-preko-200-brana-tokom-2021-godine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/u-evropi-uklonjeno-preko-200-brana-tokom-2021-godine\/","title":{"rendered":"U Evropi uklonjeno preko 200 brana tokom 2021. godine"},"content":{"rendered":"<h2>Reke u Evropi su pregra\u0111ene sa preko milion brana i barijera, od kojih su mnoge zastarele ili van funkcije. Izve\u0161taj za 2021. navodi da je uklonjeno vi\u0161e 200 brana, \u0161to govori o porastu inicijativa za oslobo\u0111enje reka. Ekolo\u0161ke organizacije isti\u010du da je nephodno hitno osloba\u0111anje evropskih reka i vodotokova, a Crna Gora je prva u regionu preduzela inicijativu.<\/h2>\n<p>Prema godi\u0161njem izve\u0161taju koalicije <a href=\"https:\/\/damremoval.eu\/report-2021\/\">Dam Removal Europe (DRE)<\/a>, tokom 2021. godine u 17 evropskih zemalja uklonjen je rekordan broj od 239 brana na rekama. Prednja\u010di \u0160panije, koja je uklonila 108 pregrada na rekama.<\/p>\n<p>Ekolo\u0161ka koalicija DRE navodi da je 76 procenata uklonjenih re\u010dnih barijera imalo nizak nagib,\u00a0dok su 24 procenta \u010dinile brane od preko dva metra visine.<\/p>\n<p>Najve\u0107a uklonjena brana pro\u0161le godine bila je visoka 13 metara i nalazila se u \u0160paniji. Ova zemlja nastavlja da uklanja pregrade na rekama br\u017ee od ostalih, a time pokazuje va\u017enost primene zakona koji sprovodi razgradnju zastarelih brana, navode ekolozi.<\/p>\n<p>Portugal, Crna Gora i Slova\u010dka su tokom pro\u0161le godine po prvi put uklonile branu sa svojih vodotokova, saop\u0161tio je DRE.<\/p>\n<h3>Crna Gora otpo\u010dela osloba\u0111anje reka<\/h3>\n<p>Prva brana na Zapadnom Balkanu je <a href=\"https:\/\/www.wwfadria.org\/?4864466\/Prvo-uklanjanje-pregrada-iz-reka-u-regionu-Vezinica-ponovo-slobodna\">uklonjena u oktobru 2021. godine u Crnoj Gori<\/a>, radi pobolj\u0161anja ekolo\u0161kog statusa rijeke Vezi\u0161nice.<\/p>\n<p>Ovo je bio posebno interesantan slu\u010daj, jer su za samo 9 meseci uklonjene tri nelegalne i nefunkcionalne brane, navodi se u izve\u0161taju. Projekat su realizovali WWF Adria, Op\u0161tina Pljevlja i Ministarstvo \u017eivotne sredine Crne Gore, uz podr\u0161ku Sportsko-ribolovnog kluba Lipljen-Pljevlja. Reka Vezi\u0161nica je u potpunosti vra\u0107ena u prirodan i slobodan tok.<\/p>\n<div class=\"image-wrapper aligncenter\">\n    <figure><img alt=\"\" loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-48742 size-medium\" src=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/foto_uklanjanje_brane_vezinica__wwf_adria_840-500x375.jpg\" alt=\"\" width=\"500\" height=\"375\" srcset=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/foto_uklanjanje_brane_vezinica__wwf_adria_840-500x375.jpg 500w, https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/foto_uklanjanje_brane_vezinica__wwf_adria_840-768x576.jpg 768w, https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/foto_uklanjanje_brane_vezinica__wwf_adria_840-300x225.jpg 300w, https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/foto_uklanjanje_brane_vezinica__wwf_adria_840.jpg 840w\" sizes=\"auto, (max-width: 500px) 100vw, 500px\" \/><\/figure>\n    <div class=\"image-info\"><span class=\"img-source\">Foto: WWF Adria \/ Uklanjanje barijere na reci Vezi\u0161nica, oktobar 2021.<\/span><\/div>\n<\/div>\n<p>U Crnoj Gori se tako\u0111e de\u0161ava i <a href=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/ekolozi-blokirali-projekat-izgradnje-hidroelektrane-komarnica\/\">spor povodom izgradnje hidroelektrane na reci Komarnica<\/a>. Ekolo\u0161ka udru\u017eenja isti\u010du va\u017enost o\u010duvanja \u017eivotne sredine, biodiverziteta i kanjona Nevidio. Ekolozi su podneli \u017ealbu pred Sekreterijatom Bernske konvencije, povodom izdavanja koncesije za izgradnju hidroelektrane.<\/p>\n<h3>U Finskoj biodiverzitet dobio prvenstvo<\/h3>\n<p>U Finskoj je zatvorena hidroelektrana koja je bila u funkciji. Brana je demontirana zbog prevage i koristi za \u017eivotnu sredinu, u odnosu na proizvodnju energije, isti\u010du u DRE. Uklanjanje brane \u0107e omogu\u0107iti lososu da do\u0111e u mrestili\u0161ta. To je prva od tri hidroelektrane na reci Hiitolanjoki, koje bi trebalo da budu uklonjene do 2024. godine.<\/p>\n<p>Za Projekat su bila neophodna velika finansijska sredstva, kao i saradnja razli\u010ditih aktera. Uklanjanje brane na reci Hiitolanjoki udru\u017eio je vlasti, fondacije, udru\u017eenja i preduze\u0107a, napominje se u izve\u0161taju DRE.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"Hiitolanjoki EKVAS\" width=\"500\" height=\"281\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/wwJseaIREeg?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n<p>Cilj projekta je da se uklone prepreke na reci, kako bi se omogu\u0107ila uzvodna migracija i o\u010duvala najve\u0107a populacije lososa koja nema izlaz na more. To \u0107e ujedno i da omogu\u0107iti razvoj ribolovnog turizma i rekreativnih aktivnosti u ovoj oblasti.<\/p>\n<blockquote><p>Finska je me\u0111u retkim evropskim zemljama koje uklanjaju aktivne hidroelektrane<\/p><\/blockquote>\n<p>Finska je jedna od najefikasnijih zemalja u pogledu uklanjanja re\u010dnih barijera. Tako\u0111e, ova nordijska zemlja je me\u0111u retkim evropskim dr\u017eavama koje uklanjaju aktivne hidroelektrane.<\/p>\n<h3>Slobodna reka u svakoj zemlji<\/h3>\n<p>Ekolo\u0161ki aktivisti napominju da je vra\u0107anje najmanje 25 hiljada kilometara reka u stanje slobodnog toka ozna\u010deno kao jedan od klju\u010dnih elemenata Strategije Evropske unije o biodiverzitetu za 2030. godinu, koja je deo Evropskog zelenog dogovora.<\/p>\n<blockquote><p>Vra\u0107anje najmanje 25 hiljada kilometara reka u stanje slobodnog protoka je deo Evropskog zelenog dogovora<\/p><\/blockquote>\n<p>Ogroman broj od 1,2 miliona brana i barijera je fragmentirao evropske reke. Mnoge od njih su napu\u0161tene i zastarele. Reke su pregra\u0111ene ustavama, branama i raznim drugim barijerama, u dosta slu\u010dajeva i du\u017ee od jednog veka.<\/p>\n<p>Ove razmere fragmentacije reka i vodotokova prati i podatak o padu i drasti\u010dnom smanjenju populacije slatkovodnih migratornih riba u Evropi, za \u010dak 93 procenta u poslednjih 50 godina. Stoga je neophodno hitno otvaranje slobodnog protoka reka, ka\u017eu ekolo\u0161ke organizacije.<\/p>\n<blockquote><p>Neophodno je hitno otvaranje slobodnog protoka reka zbog o\u010duvanja populacije riba<\/p><\/blockquote>\n<p>&#8222;Smatramo da \u0107e 2022. biti bolja od 2021. Stvara se finansijska pomo\u0107 koja poma\u017ee u pokrivanju tro\u0161kova uklanjanja, kao \u0161to je novi <a href=\"https:\/\/openrivers.eu\/\">program Open Rivers<\/a>, koji \u0107e ulo\u017eiti 42,5 miliona evra u narednih \u0161est godina, da pomogne u uklanjanju re\u010dnih barijera u Evropi\u201c, kazao je za <a href=\"https:\/\/www.theguardian.com\/environment\/2022\/may\/16\/record-number-of-dams-removed-from-europe-rivers-in-2021-aoe\">Guardian<\/a> menad\u017eer projekta iz Svetske fondacije za migraciju riba Pao Fernandez Garido.<\/p>\n<p>Pomak bi predstavljalo i to da postoji barem po jedna potpuno slobodna i zdrava reka u svakoj zemlji Evrope, naglasio je Garido.<\/p>\n<h3>Ukloniti zastarela postrojenja<\/h3>\n<p>Sve ve\u0161ta\u010dke re\u010dne barijere u nekom trenutku nad\u017eive svoj upotrebni vek i ne slu\u017ee vi\u0161e svojim ekonomskim funkcijama. Tako\u0111e, brane mogu da postanu i bezbednosna pretnja, navodi DRE u izve\u0161taju.<\/p>\n<blockquote><p>Uklanjanje brana i barijera je ispativ i efikasan na\u010din za obnovu reka<\/p><\/blockquote>\n<p>Tro\u0161kovi popravke i restauracije takvih objekata su znatno ve\u0107i od tro\u0161kova ru\u0161enja. Uklanjanje brana i barijera je ispativ i efikasan na\u010din za obnovu reka. Namera koalicije DRE je da se to uspostavi kao uobi\u010dajena praksa \u0161irom Evrope u narednih nekoliko godina, po\u010dev\u0161i od starih i zastarelih barijera koje su van upotrebe, ili vi\u0161e nemaju ekonomsku funkciju.<\/p>\n<blockquote><p>Ima najmanje 150 hiljada starih, zastarelih i &#8222;besmislenih barijera&#8220;, koji zatvaraju tokove evropskih reka<\/p><\/blockquote>\n<p>Organizacije navode da ima najmanje 150 hiljada starih, zastarelih i &#8222;besmislenih barijera&#8220;, koji zatvaraju tokove evropskih reka. Tokom 2020. godine uklonjeno je ukupno 101 brana i drugih barijera. Porast u 2021. pokazuje \u0161irenje pokreta za slobodne reke i interesovanje za obnavljanje prirodnih vodotokova u Evropi, napominju ekolozi.<\/p>\n<p>&#8222;Jasno je da smo tek na po\u010detku pomaka ka uklanjanju brane, dok se ta tema i dalje smatra veoma kontroverznom u mnogim zemljama&#8220;, napominju u DRE, koju \u010dini kolacija sedam ekolo\u0161kih organizacija koje se zala\u017eu za povratak slobodnih vodotokova na rekama u Evropi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Reke u Evropi su pregra\u0111ene sa preko milion brana i barijera, od kojih su mnoge zastarele ili van funkcije. Izve\u0161taj za 2021. navodi da je uklonjeno vi\u0161e 200 brana, \u0161to govori o porastu inicijativa za oslobo\u0111enje reka. Ekolo\u0161ke organizacije isti\u010du da je nephodno hitno osloba\u0111anje evropskih reka i vodotokova, a Crna Gora je prva u [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":30,"featured_media":48754,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_seopress_titles_title":"U Evropi uklonjen rekordni broj brana na rekama tokom 2021. godine","_seopress_titles_desc":"Reke u Evropi su pregra\u0111ene sa preko milion brana i barijera, a mnoge su zastarele ili van funkcije. U 2021. uklonjeno je preko 200 brana.","_seopress_robots_index":"","_seopress_robots_follow":"","_seopress_robots_imageindex":"","_seopress_robots_snippet":"","_seopress_robots_primary_cat":"4","_seopress_robots_breadcrumbs":"","_seopress_robots_freeze_modified_date":"","_seopress_robots_custom_modified_date":"","_seopress_robots_canonical":"","_seopress_social_fb_title":"","_seopress_social_fb_desc":"","_seopress_social_fb_img":"","_seopress_social_fb_img_attachment_id":0,"_seopress_social_fb_img_width":0,"_seopress_social_fb_img_height":0,"_seopress_social_twitter_title":"","_seopress_social_twitter_desc":"","_seopress_social_twitter_img":"","_seopress_social_twitter_img_attachment_id":0,"_seopress_social_twitter_img_width":0,"_seopress_social_twitter_img_height":0,"_seopress_redirections_value":"","_seopress_redirections_enabled":"","_seopress_redirections_enabled_regex":"","_seopress_redirections_logged_status":"","_seopress_redirections_param":"","_seopress_redirections_type":0,"_seopress_analysis_target_kw":"brana na rekama","_seopress_news_disabled":"","_seopress_video_disabled":"","_seopress_video":[],"_seopress_pro_schemas_manual":[],"_seopress_pro_rich_snippets_disable_all":"","_seopress_pro_rich_snippets_disable":[],"_seopress_pro_schemas":[],"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[6380,839,1202,1405,1554,6381,6276,5921],"class_list":["post-48737","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zivotna-sredina","tag-dam-removal-europe","tag-he-komarnica","tag-hidroelektrane","tag-male-hidroelektrane","tag-mhe","tag-open-rivers","tag-wwf-adria","tag-zivotna-sredina","country-regioneu"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48737","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/30"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=48737"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48737\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/48754"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=48737"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=48737"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=48737"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}