{"id":44726,"date":"2021-12-30T14:16:55","date_gmt":"2021-12-30T13:16:55","guid":{"rendered":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/?p=44726"},"modified":"2022-01-02T13:57:32","modified_gmt":"2022-01-02T12:57:32","slug":"homoljskom-kraju-preti-devastacija-cijanidom-sa-rudnikom-zlata-potaj-cuka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/homoljskom-kraju-preti-devastacija-cijanidom-sa-rudnikom-zlata-potaj-cuka\/","title":{"rendered":"Homoljskom kraju preti devastacija cijanidom sa rudnikom zlata Potaj \u010duka"},"content":{"rendered":"

U Homolju iznad \u017dagubice, kanadska kompanija Dundee namerava da otvori rudnik zlata i eksploati\u0161e rudu uz kori\u0161tenje cijanida. Ekolo\u0161ka i lokalna udru\u017eenja su izri\u010dito protiv, jer bi ekspolatacija ugrozila \u017eivotnu srednu, a najpre vodotokove. Pokrenuta je i peticija gra\u0111ana protiv otvaranja rudnika na platformi Kreni-promeni.<\/h2>\n

Nedaleko od sela Laznice, u op\u0161tinama \u017dagubica i Majdanpek, kompanija Dundee Precious Metals planira da otvori rudnik zlata Potaj \u010duka \u2013 Tisnica, uz postupak ekstrakcije zlata cijanidom. Lu\u017eenje cijanidom<\/span> omogu\u0107ava<\/span> profitabilno <\/span>iskopavanje rude sa ni\u017eim procentom zlata<\/span>, poput rude koja se nalazi<\/span> u oblasti Homolja. Me\u0111utim cijanid <\/span>lako i brzo reaguje na \u017eive organizme i devastiraju\u0107i je po \u017eivotnu sredinu.\u00a0<\/span><\/p>\n

Cijanid <\/span>lako i brzo reaguje na \u017eive organizme i devastiraju\u0107i je po \u017eivotnu sredinu<\/span><\/p><\/blockquote>\n

Rudnik bi prema planu radio sedam godina, a od rudne rente Srbija bi zaradila 43 miliona evra, rekao je za televiziju N1 advokat Aleksandar Gruji\u0107<\/span>. Procenjena vrednost investicije je 211 miliona dolara.\u00a0<\/span><\/p>\n

Oblast eksploatacije obuhvatila bi 292 kvadratnih kilometara, sa 39 procenata teritorije op\u0161tine \u017dagubica i selima Laznica i Seli\u0161te, a u Majdanpe\u010dkoj op\u0161tini sela Jasikovo i Leskovo. Bilo bi raskopano 48,3 miliona tona raskrivke i 19,3 miliona tona rude – ukupno 67,5 milona tona raskopanog terena, navodi portal Ma\u0161ina. Rudnik bi imao i odlagali\u0161te za jalovinu kapaciteta 7 megatona na Brdu Bigar.<\/p>\n

Me\u0161tani se protive rudniku<\/h3>\n

Gra\u0111ani i ekolo\u0161ki aktivisti poru\u010duju da ne\u0107e dozvoliti da netaknuta priroda podno Homolja postane rudnik i jalovi\u0161te.<\/p>\n

„Ovde u Laznici radovi jo\u0161 nisu po\u010deli i to je dobro. Jednom kad to krene, to je kao rak, metastazira“, prokomentarisao je ekolo\u0161ki aktivista Aleksandar Jovanovi\u0107 \u0106uta, koji je sa me\u0161tanima u ovoj borbi.<\/p>\n

\u017ditelji smatraju da bi se slu\u010daju otvaranja rudnika i kori\u0161\u0107enja cijanida dogodila katastrofa – za ratare, povrtare, vo\u0107are, sto\u010dare, p\u010delare, ribolovce. Jer, \u0161ta bi onda drugo moglo tu da se radi, pitaju se zabrinuti gra\u0111ani.<\/p>\n

„Ja se zala\u017eem da ne dozvolimo da se uop\u0161te zapo\u010dne sa istra\u017enim radovima. Jer ako jednom do\u0111u, mi \u0107emo imati za pet ili deset godina isti problem kao \u0161to imamo sada u vezi Jadra. I mnogo bi skupo ko\u0161tao njihov odlazak“, ka\u017ee arhitektica Sonja Pavlovi\u0107, u svoje i u ime me\u0161tana. A tako\u0111e, ukazuje i na problem ekspolatacije u Jadru<\/a> koji je nedavno uzburkao Srbiju. O\u010dekivano je da borba za o\u010duvanje prirode u Homoljskom kraju dobije zaslu\u017eenu podr\u0161ku.<\/p>\n

Tona rude za gram zlata<\/p><\/blockquote>\n

Va\u0111enje rude je prora\u010dunato u prose\u010dnoj koncentaciji od grama zlata prema toni. Ekspoloatacija zlata iz rude vr\u0161ila bi se metodom lu\u017eenja, nagrizanja, prilikom \u010dega se ruda drobi, zatim rasprostire na velikoj povr\u0161ini i prska natrijum-cijanidom. Kanadska kompanija Dundee u Srbiji ima i rudnik Timok gold koji je u fazi razvoja, dok je studija izvodljivosti za Tisnicu najavljenja za po\u010detak slede\u0107e godine.<\/p>\n

Gra\u0111ani poru\u010duju – ne\u0107emo rudnik zlata<\/p><\/blockquote>\n

Homolje ve\u0107 ima zlato, govore ovih dana ekolozi – to su vode u slivu reke Mlave i Peka i netaknuta priroda u ovom delu Srbije. Do sada je prikupljeno preko 12 hiljada potpisa u gra\u0111anskoj peticiji na Kreni-promeni<\/a>. Peticija \u0107e biti upu\u0107ena na relevatne adrese – Vladi Republike Srbije i resornim ministarstvima.<\/p>\n

\n
\"Homoljskom<\/figure>\n
Foto: iStock<\/span><\/div>\n<\/div>\n

Zlato koje ne sija<\/h3>\n

U pozivu na platformi Kreni-promeni ukazuje se na opasnosti od lu\u017eenja cijanidom. Navodi se da \u0107e se zatrovati naj\u010distiji delovi Srbije, ugroziti vodosnabdevanje Petrovca na Mlavi, Ku\u010deva i okolnih mesta, dok bi se cijanidi razlili slivom reka Mlave i Pek. Rudarenjem iz povr\u0161inskog kopa, drobljenjem i mlevenjem rude bi zasipalo okolinu pra\u0161inom. Oblasti Homolja, Beljanice i Ku\u010daja je prirodna celinu sa najve\u0107om kontinuiranom \u0161umskom povr\u0161inom u Srbiji. Najve\u0107i je rezervoar pitke vode u Srbiji, a lu\u017eenje natrijum-cijanidom bi zagadilo vode. Re\u010dju, devastacija.<\/p>\n

Potpresednica vlade i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlovi\u0107 izjavila je da ne\u0107e biti dozvoljena upotreba cijanida u preradi rude u Srbiji. Lu\u017eenje ne dolazi u obzir, jer nije dobro za \u017eivotnu srednu, ka\u017ee Mihajlovi\u0107. Ako postoje neke alternativne tehnologije onda \u0107emo razgovarati, u suprotnom ne dolazi u obzir, izjavila je ministarka ovim povodom.<\/p>\n

Rudnik je u suprotnosti sa razvojem op\u0161tine<\/p><\/blockquote>\n

Problem delom prestavljaju i zakonske regulative, prema kojima analize kvaliteta povr\u0161inskih i podzemnih voda radi laboratorija koju anga\u017euje kompanija, a ne republi\u010dki Hodrometeorolo\u0161ki zavod. Tako\u0111e, otvaranje rudnika je u suprotnosti sa prostornim planom op\u0161tine \u017dagubica u kojem su navedene smerince ka za\u0161titi \u017eivotne sredine, razvoju turizma, poljoprivrede, \u0161umarstva, lova i ribolova.<\/p>\n

U regionu je prisutan otpor rudarenju koji ugro\u017eava \u017eivotnu sredinu<\/h3>\n

Treba upozoriti na katastrofu u susednoj Rumuniji iz 2000. godine, na lokaciji Baia Mare. Tada se 3,5 miliona kubnih metara jalovine kontaminirane cijanidom iz tamo\u0161njeg rudnika zlata izlilo u Tisu i uni\u0161tilo re\u010dni ekosistem u 400 kilometara sliva reke.<\/p>\n

Jedna od istaknutih borbi gra\u0111ana protiv projekata rudarenja koji predstavljaju opasnost po \u017eivotnu sredinu se dogodila tako\u0111e u Rumuniji, u transilvanijskom selu Rosia Montana – me\u0161tani su godinama vodili bitku protiv otvaranja rudnika zlata, da bi na kraju sa\u010duvali selo.<\/p>\n

U Rumuniji i Gr\u010dkoj borbe protiv ne\u017eeljenih rudnika traju decenijama<\/p><\/blockquote>\n

Rudarska kompanija je po\u010dela da otkupljuje ku\u0107e u okru\u017eenju, ali je oko 100 stanovnika odbilo da ih proda. Uz podr\u0161ku ekologa, arhitekata, arheologa i advokata, sudski su borili protiv korporacije i dr\u017eave. Glavna zabrinutost se odnosila upravo na opasnosti od ispiranja zlata cijanidom, pogotovo nakon incidenta i zaga\u0111enja cijanidom iz Baia Mare. Ipak, spor izme\u0111u rudarske kompanije i rumunske vlade i dalje je u toku.<\/p>\n

Borba protiv ekspoloatacije zlata doga\u0111a se i u Gr\u010dkoj. Na Halkidikiju se gra\u0111ani protive ekspolataciji zlata jo\u0161 od 2003. godine. Gr\u010dka vlada je razmatrala otvaranje rudnika zlata \u0161irom zemlje sa idejom da takve invesiticije otvaraju radna mesta i donose stotine miliona evra u privredu. Me\u0111utim, pokazalo se da investicije imaju i ogroman uticaj na \u017eivotnu sredinu, a samim tim i nailaze na jak i opravdani otpor.<\/p>\n

Svi ovi projekti ukazuju na to koliko interes profita mo\u017ee biti invazivan po lokalne zajednice i o\u010duvanje \u017eivotne sredine. Glavni argument u takvoj borbi je da rudarska delatnost mo\u017ee biti odr\u017eiva samo ako se ne menja karakter regiona i ako se sprovodi u op\u0161tem interesu dru\u0161tva.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U Homolju iznad \u017dagubice, kanadska kompanija Dundee namerava da otvori rudnik zlata i eksploati\u0161e rudu uz kori\u0161tenje cijanida. Ekolo\u0161ka i lokalna udru\u017eenja su izri\u010dito protiv, jer bi ekspolatacija ugrozila \u017eivotnu srednu, a najpre vodotokove. Pokrenuta je i peticija gra\u0111ana protiv otvaranja rudnika na platformi Kreni-promeni. Nedaleko od sela Laznice, u op\u0161tinama \u017dagubica i Majdanpek, kompanija […]<\/p>\n","protected":false},"author":30,"featured_media":44734,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_seopress_titles_title":"%%title%%","_seopress_titles_desc":"Kanadska kompanija namerava da otvori rudnik zlata i ekspolati\u0161e rudu uz kori\u0161tenje cijanida. Ekolo\u0161ka udru\u017eenja su izri\u010dito protiv.","_seopress_robots_index":"","_seopress_robots_follow":"","_seopress_robots_imageindex":"","_seopress_robots_snippet":"","_seopress_robots_primary_cat":"4","_seopress_robots_breadcrumbs":"","_seopress_robots_freeze_modified_date":"","_seopress_robots_custom_modified_date":"","_seopress_robots_canonical":"","_seopress_social_fb_title":"","_seopress_social_fb_desc":"","_seopress_social_fb_img":"","_seopress_social_fb_img_attachment_id":0,"_seopress_social_fb_img_width":0,"_seopress_social_fb_img_height":0,"_seopress_social_twitter_title":"","_seopress_social_twitter_desc":"","_seopress_social_twitter_img":"","_seopress_social_twitter_img_attachment_id":0,"_seopress_social_twitter_img_width":0,"_seopress_social_twitter_img_height":0,"_seopress_redirections_value":"","_seopress_redirections_enabled":"","_seopress_redirections_enabled_regex":"","_seopress_redirections_logged_status":"","_seopress_redirections_param":"","_seopress_redirections_type":0,"_seopress_analysis_target_kw":"Potaj \u010cuka","_seopress_news_disabled":"","_seopress_video_disabled":"","_seopress_video":[],"_seopress_pro_schemas_manual":[],"_seopress_pro_rich_snippets_disable_all":"","_seopress_pro_rich_snippets_disable":[],"_seopress_pro_schemas":[],"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[5253,4],"tags":[6230,6232,6231,6234,6106,6233,5921],"class_list":["post-44726","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biodiverzitet","category-zivotna-sredina-i-klima","tag-cijanid","tag-homolje","tag-lokalne-zajednice","tag-potaj-cuka","tag-rudnik","tag-rudnik-zlata","tag-zivotna-sredina","country-srbija"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44726","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/30"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=44726"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44726\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/44734"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=44726"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=44726"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=44726"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}