{"id":39026,"date":"2021-05-17T18:28:50","date_gmt":"2021-05-17T16:28:50","guid":{"rendered":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/?p=39026"},"modified":"2021-08-25T11:00:56","modified_gmt":"2021-08-25T09:00:56","slug":"eksperti-iz-bosne-i-hercegovine-crne-gore-i-srbije-zapoceli-rad-na-barometru-odrzive-energetske-tranzicije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/eksperti-iz-bosne-i-hercegovine-crne-gore-i-srbije-zapoceli-rad-na-barometru-odrzive-energetske-tranzicije\/","title":{"rendered":"Eksperti iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije zapo\u010deli rad na Barometru odr\u017eive energetske tranzicije"},"content":{"rendered":"<h2>Eksperti iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije zapo\u010deli su pripremu Barometra odr\u017eive energetske tranzicije u okviru projekta REPCONS 2.0. Cilj Barometra je da omogu\u0107i pra\u0107enje napretka u sprovo\u0111enju energetske tranzicije i procenu spremnosti dr\u017eava da je sprovedu, ali i da uka\u017ee na su\u0161tinske probleme i da predloge za njeno ubrzanje. Barometar je, kako ka\u017eu u\u010desnici projekta, neophodan jer su se zemlje regiona <a href=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/na-sta-su-se-zemlje-zapadnog-balkana-obavezale-potpisivanjem-sofijske-deklaracije-o-zelenoj-agendi\/\">obavezale da budu klimatski neutralne do 2050. godine<\/a>, a predvi\u0111ene reforme, pre svega u sektoru energetike, nisu mnogo odmakle od po\u010detka.<\/h2>\n<p>Barometar odr\u017eive energetske tranzicije \u0107e u pilot fazi u toku ove godine proceniti spremnost za tranziciju elektroenergetskog sektora u BiH, Crnoj Gori i Srbiji. U pripremi Barometra u\u010destvova\u0107e oko 20 eksperata u okviru u\u017ee grupe projekta i jo\u0161 80 stru\u010dnih predstavnika svih klju\u010dnih aktera iz regiona, u okviru \u0161ire grupe. U okviru prireme metodologije za Barometar ve\u0107 su identifikovani su\u0161tinski problemi energetske tranzicije u regionu, kao i gre\u0161ke u delovanju Evropske komisije i Energetske zajednice (EnZ).<\/p>\n<p>&#8222;Namjera je da se kroz izradu Barometra postigne konsenzus u\u010desnika oko ocjene spremnosti dr\u017eava za vo\u0111enje odr\u017eive energetske tranzicije&#8220;, ka\u017ee za Balkan Green Energy News <a href=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/region-mora-da-povrati-planiranje-energetske-buducnosti-u-svoje-ruke\/\">profesor Mirza Ku\u0161ljugi\u0107<\/a> sa Fakulteta elektrotehnike Univerziteta u Tuzli i predsednik Regionalnog centra za odr\u017eivu energetsku tranziciju &#8211; <a href=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/reset-evropski-zeleni-dogovor-je-sansa-za-energetsku-tranziciju-bih\/\">RESET<\/a>.<\/p>\n<blockquote><p>U pripremi Barometra u\u010destvova\u0107e oko 100 eksperata iz regiona<\/p><\/blockquote>\n<p>Ku\u0161ljugi\u0107 sa Damirom Miljevi\u0107em, konsultantom u oblasti energetske tranzicije iz BiH, a tako\u0111e i \u010dlanom Upravnog odbora RESET-a, i Miroslavom Vujnovi\u0107em, finansijskim konsultantom iz Srbije sa ekspertizom u sektoru energetike, \u010dini tim za razvoj metodologije Barometra.<\/p>\n<p>Ina\u010de, REPCONS 2.0 je nastavak projekta <a href=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/poceo-regionalni-projekat-platforma-za-dijalog-eksperata-o-regionalnim-politikama-u-oblasti-obnovljivih-izvora-energije\/\">Platforma za dijalog eksperata o regionalnim politikama u oblasti obnovljivih izvora energije<\/a> (Eng. Renewable Energy Policy Consensus &#8211; REPCONS), koji je <a href=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/repcons-zemlje-zapadnog-balkana-da-definisu-modele-energetske-tranzicije-struka-je-spremna-da-pomogne\/\">uspe\u0161no zavr\u0161en pro\u0161le godine<\/a>. REPCONS 1.0 je pokazao da region ima stru\u010dnjake koji mogu da defini\u0161u modele energetske tranzicije i poslao poruku donosiocima odluka, stru\u010dnoj i \u0161iroj javnosti da ukoliko zemlje regiona same ne defini\u0161u te modele, onda \u0107e to za njih uraditi neko sa strane, \u0161to ne\u0107e biti dobro re\u0161enje.<\/p>\n<h3>Barometar \u0107e biti va\u017ean alat za ubrzanje energetske tranzicije<\/h3>\n<p>Profesor Ku\u0161ljugi\u0107 podse\u0107a da se reforme u energetskom sektoru na Zapadnom Balkanu sprovode od osnivanja Energetske zajednice 2006. godine, ali \u010dlanice preuzete obaveze uglavnom ne sprovode.<\/p>\n<p>Zato se, dodaje on, postavlja pitanje &#8222;za\u0161to i nakon 15 godina nema su\u0161tinskog napretka u reformisanju energetskih sektora ka tr\u017ei\u0161nom poslovanju uz po\u0161tovanje standarda za\u0161tite okoline?&#8220;<\/p>\n<blockquote><p>Koliko su zemlje regiona spremne da realizuju potpisane obaveze o energetskoj tranziciji?<\/p><\/blockquote>\n<p><a href=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/zelena-agenda-za-zapadni-balkan-podrzana-na-regionalnom-samitu-u-sofiji\/\">&#8222;Potpisivanjem Sofijske deklaracije<\/a> zemlje regiona su se obavezale da se priklju\u010de ambicioznom planu EU za ubla\u017eavanje klimatskih promjena &#8211; <a href=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/eu-ce-se-zakonom-o-klimi-obavezati-da-bude-klimatska-neutralna-do-2050\/\">Evropski zeleni dogovor<\/a> (eng. European Green Deal), koji uklju\u010duje i energetsku tranziciju sa ciljem potpune dekarbonizacije do 2050. Logi\u010dno postavlja se pitanje &#8216;koliko su zemlje regiona, koje ne ispunjavaju obaveze prema sporazumu o Energetskoj zajednici, odlu\u010dne i spremne da realizuju potpisane obaveze o energetskoj tranziciji?'&#8220;, ka\u017ee Ku\u0161ljugi\u0107.<\/p>\n<blockquote><p>Barometar \u0107e u redovnim intervalima pripremati lokalni eksperti<\/p><\/blockquote>\n<p>Motiv za izradu Barometra odr\u017eive energetske tranzicije je zasnovan na potrebi da se razvije alat kojim bi se na sistemati\u010dan na\u010din pratio napredak u realizaciji energetske tranzicije i procenjivala spremnost za njeno sprovo\u0111enje kod klju\u010dnih aktera: dr\u017eavnih institucija, tr\u017ei\u0161nih aktera, akademske i stru\u010dne zajednice i javnosti. Barometar bi u redovnim intervalima (npr. jednom godi\u0161nje) pripremali lokalni eksperti.<\/p>\n<p>U projektu REPCONS 1.0, dodaje profesor Ku\u0161ljugi\u0107, stru\u010dnjaci su iskazali uverenje da \u0107e pored stalnog pada cena tehnologija potrebnih za tranziciju klju\u010dni spoljni pokreta\u010di reformi\/tranzicije u elektroenergetskom sistemu (EES) biti: politi\u010dki uticaj Evropske unije preko Energetske zajednice i delovanje tr\u017ei\u0161nih mehanizama. Zbog toga \u0107e se posebno obraditi aspekti saradnje zemalja u regionu sa EU. Pri tome \u0107e biti evaluirani i razlozi za dosada\u0161nje slabe rezultate u reformama koje su inicirali Evropska komisija i Sekretarijat Energetske zajednice.<\/p>\n<h3>Su\u0161tinski problemi u realizaciji energetske tranzicije<\/h3>\n<p>Profesor Ku\u0161ljugi\u0107 ka\u017ee da rezultati dosada\u0161njih istra\u017eivanja prilikom izrade metodologije Barometra ukazuju koji su to su\u0161tinski problemi u realizaciji energetske tranzicije u regionu:<\/p>\n<ul>\n<li>Nepouzdan me\u0111unarodni regulativni okvir (na osnovu transpozicije EU acquis preko Ugovora u Energetskoj zajednici) koji ne daje zahtevani nivo pravne sigurnosti potencijalnim investitorima.<\/li>\n<li>Shvatanje liberalizacije elektroenergetskog sektora (prva energetska tranzicija) i dekarbonizacije (druga energetska tranzicija) kao nametnutih obaveza od strane EU, radi ostvarenja njenih komercijalnih i politi\u010dkih interesa i ciljeva, i stoga su\u0161tinsko neprihvatanje ovih procesa. Ovakav stav sledi iz uo\u010dene prakse da se obaveze usagla\u0161avanja sa EU politikama i planovima lako (formalno) prihvataju, a su\u0161tinski ne provode. Najuo\u010dljiviji primer za ovu konstataciju je neispunjavanje nacionalnih planova za smanjenje emisija (NERP) u svim \u010dlanicama Energetske zajednice, \u0161to zna\u010dajno ugro\u017eava ravnopravnu konkurenciju na regionalnom tr\u017ei\u0161tu elektri\u010dne energije.<\/li>\n<li>Nerazumevanje \u0161ireg konteksta odr\u017eivog razvoja (npr. UN Ciljeva odr\u017eivog razvoja) i zelene ekonomije (npr. Evropskog zelenog dogovora) kao klju\u010dnih komponenti teku\u0107e industrijske revolucije.<\/li>\n<li>Postojanje politi\u010dki i ekonomski jakih interesnih grupa kojima odgovara odr\u017eavanje postoje\u0107eg stanja \u2013 zavisnosti elektroenergetskog sektora od fosilnih goriva (posebno uglja) i zadr\u017eavanje sistema podsticaja baziranog na fid-in tarifama.<\/li>\n<li>Nerazumevanje koncepta i nedovoljno kapacitirane dr\u017eavne institucije za vo\u0111enje procesa odr\u017eive energetske tranzicije.<\/li>\n<\/ul>\n<hr \/>\n<p><strong>Tim eksperata<\/strong><\/p>\n<p>U ovom va\u017enom i zna\u010dajnom regionalnom projektu u\u010destvuju brojni nacionalni eksperti iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije sa vi\u0161egodi\u0161njim iskustvom i zna\u010dajnim rezultatima u sektoru energetike. Osim profesora Mirze Ku\u0161ljugi\u0107a, Damira Miljevi\u0107a i Miroslava Vujnovi\u0107a, veliki doprinos u sagledavanju rezultata energetske tranzicije, ali i izostanka istih, da\u0107e i Ognjen Markovi\u0107, energetski ekspert i \u010dlan Upravnog odbora RESET-a , Vjekoslav Domljan, rektor Univerziteta Sarajevo &#8211; School of Science and Technology i \u010dlan Upravnog odbora RESET-a, Jasna Hivziefendi\u0107, profesor na Internacionalnom Burch univerzitetu u Sarajevu, Nikola Rajakovi\u0107, profesor Elektrotehni\u010dkog fakulteta Univerziteta u Beogradu i predsednik Upravnog odbora Saveza energeti\u010dara, Dejan Stoj\u010devski, tehni\u010dki direktor berze SEEPEX, Sa\u0161a Mujovi\u0107, profesor Elektrotehni\u010dkog fakulteta u Podgorici.<\/p>\n<hr \/>\n<h3>Gre\u0161ke EU i Sekretarijata Energetske zajednice<\/h3>\n<p>Stru\u010dnjaci iz regiona su u okviru projekta REPCONS 2.0 identifikovali i (ne)nau\u010dene lekcije iz dosada\u0161njeg delovanja Energetske zajednice i Evropske komisije u promociji EU energetskih i klimatskih politika. Energetska zajednica je, kako ka\u017ee Ku\u0161ljugi\u0107, osmi\u0161ljena kao mehanizam za pro\u0161irenje EU acquis &#8211; legislative koja je relevantna na sektor energetike u zemljama \u010dlanicama zajednice.<\/p>\n<p>Transpozicija EU acquis se postavlja kao preduslov za slobodan pristup EU tr\u017ei\u0161tima, pa su o\u010dekivanja bila da \u0107e se na taj na\u010din privu\u0107i i preko potrebne investicije u modernizaciju sektora.<\/p>\n<blockquote><p>\u010clanice Energetske zajednice ne ispunjavaju obaveze prema 2. i 3. energetskom paketu, a sa aspekta 4. paketa nalaze se na samom po\u010detku<\/p><\/blockquote>\n<p>&#8222;Izvje\u0161taji Sekretarijata Energetske zajednice o napretku svake od \u010dlanica, kao i izve\u0161taj <a href=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/energetska-zajednica-upozorava-da-na-zapadnom-balkanu-cak-61-odsto-struje-dolazi-iz-fosilnih-goriva\/\">Energy Transition Tracker<\/a>, ukazuju da su\u0161tinskih pomaka u modernizaciji sektora, posebno elektroenergetskog, ni nakon 15 godina, nema. Dakle, sve \u010dlanice ne ispunjavaju obaveze prema 2. i 3. energetskom paketu, a sa aspekta 4. paketa (druga energetska tranzicija) nalaze se na samom po\u010detku procesa. Za takvo pona\u0161anje nema zna\u010dajnih sankcija odnosno prisutna je pravna nesigurnost koja odvra\u0107a investitore&#8220;, obja\u0161njava Ku\u0161ljugi\u0107.<\/p>\n<blockquote><p>Bez kazni za nesprovo\u0111enje obaveza, kao \u0161to je to slu\u010daj u EU, ne mo\u017ee se o\u010dekivati zna\u010dajniji napredak u energetskoj tranziciji<\/p><\/blockquote>\n<p>Nepo\u0161tovanje EU Direktive o velikim lo\u017ei\u0161tima (LCPD) i EU Direktive o industrijskim emisijama (IED) je poslednji eklatantan primer ovakvog stanja. Ka\u0161njenje u funkcionalnom razdvajanju elektroprivreda, nastavak prakse davanja dr\u017eavne pomo\u0107i sektoru fosilnih goriva (posebno rudnicima uglja), kao i neuspostavljanje funkcionalnih i likvidnih tr\u017ei\u0161ta omogu\u0107ava dr\u017eavnim elektroprivredama da spre\u010davaju ulazak konkurencije \u010dime se tako\u0111e odla\u017ee neophodna modernizacija njihovog poslovanja.<\/p>\n<p>&#8222;Ukoliko ne do\u0111e do su\u0161tinskog unapre\u0111enja &#8216;vanjskog pravnog okvira&#8217;, koji bi imao mehanizme &#8216;kazni&#8217; za neprovo\u0111enje obaveza, kao \u0161to je to slu\u010daj u EU, nije za o\u010dekivati zna\u010dajniji napredak u realizaciji energetske tranzicije. Navedeni problemi su vjerovatno jedan od uzroka \u0161to u zemljama Zapadnog Balkana nema napretka, a u zemljama Jugoisto\u010dne Evrope koje su \u010dlanice EU i koje su 2006. bile na istoj polaznoj poziciji sa aspekta provo\u0111enja reformi, napredak je ipak primjetan&#8220;, zaklju\u010duje Ku\u0161ljugi\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Cilj Barometra, koji je deo projekta REPCONS 2.0, je da uka\u017ee na su\u0161tinske probleme i da predloge za ubrzanje energetske tranzicije.<\/p>\n","protected":false},"author":23,"featured_media":39054,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_seopress_titles_title":"Eksperti iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije zapo\u010deli rad na Barometru odr\u017eive energetske tranzicije","_seopress_titles_desc":"Cilj Barometra, koji je deo projekta REPCONS 2.0, je da uka\u017ee na su\u0161tinske probleme i da predloge za ubrzanje energetske tranzicije.","_seopress_robots_index":"","_seopress_robots_follow":"","_seopress_robots_imageindex":"","_seopress_robots_snippet":"","_seopress_robots_primary_cat":"1","_seopress_robots_breadcrumbs":"","_seopress_robots_freeze_modified_date":"","_seopress_robots_custom_modified_date":"","_seopress_robots_canonical":"","_seopress_social_fb_title":"","_seopress_social_fb_desc":"","_seopress_social_fb_img":"","_seopress_social_fb_img_attachment_id":0,"_seopress_social_fb_img_width":0,"_seopress_social_fb_img_height":0,"_seopress_social_twitter_title":"","_seopress_social_twitter_desc":"","_seopress_social_twitter_img":"","_seopress_social_twitter_img_attachment_id":0,"_seopress_social_twitter_img_width":0,"_seopress_social_twitter_img_height":0,"_seopress_redirections_value":"","_seopress_redirections_enabled":"","_seopress_redirections_enabled_regex":"","_seopress_redirections_logged_status":"","_seopress_redirections_param":"","_seopress_redirections_type":0,"_seopress_analysis_target_kw":"REPCONS 2.0","_seopress_news_disabled":"","_seopress_video_disabled":"","_seopress_video":[],"_seopress_pro_schemas_manual":[],"_seopress_pro_rich_snippets_disable_all":"","_seopress_pro_rich_snippets_disable":[],"_seopress_pro_schemas":[],"_monsterinsights_skip_tracking":false,"footnotes":""},"categories":[504,1],"tags":[1854,5465,5225,5488,5940],"class_list":["post-39026","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-elektricna-energija","category-obnovljivi-izvori-energije","tag-energetska-tranzicija","tag-evropski-zeleni-dogovor","tag-mirza-kusljugic","tag-repcons","tag-reset","country-regioneu"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/39026","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/23"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=39026"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/39026\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/39054"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=39026"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=39026"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=39026"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}