{"id":33541,"date":"2020-09-30T08:17:05","date_gmt":"2020-09-30T06:17:05","guid":{"rendered":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/?p=33541"},"modified":"2025-01-16T11:40:09","modified_gmt":"2025-01-16T10:40:09","slug":"cist-vazduh-za-sve-koji-su-glavni-izvori-zagadenja-vazduha","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/cist-vazduh-za-sve-koji-su-glavni-izvori-zagadenja-vazduha\/","title":{"rendered":"\u010cist vazduh za sve &#8211; koji su glavni izvori zaga\u0111enja vazduha?"},"content":{"rendered":"<p><em>*Stru\u010dni konsultant u pripremi teksta: Aleksandar Jovovi\u0107, profesor na Ma\u0161inskom fakultetu Univerziteta u Beogradu<\/em><\/p>\n<h2>Nema nikakve dileme da su \u0161irom sveta glavni izvori zaga\u0111enja vazduha isti &#8211; energetika, individualna lo\u017ei\u0161ta, saobra\u0107aj, industrija, poljoprivreda, upravljanje otpadom. Nivo zaga\u0111enja je ono \u0161to se razlikuje od dr\u017eave do dr\u017eave, jer u dr\u017eavama koje zakonom ograni\u010davaju emisije \u0161tetnih materija i podsti\u010du primenu najmodernijih tehnologija, izvori zaga\u0111enja prave mnogo manju \u0161tetu nego u dr\u017eavama koje takve propise nemaju ili ih ne sprovode.<\/h2>\n<h2>Primeri dobre prakse mogu se videti u Evropskoj uniji, a pred zemljama regiona Zapadnog Balkana duga\u010dak je put. One treba da ograni\u010de dozvoljene emisije, poo\u0161tre regulativu, a zatim je sprovedu, i problem zaga\u0111enja vazduha pretvore u \u0161ansu za \u010distiji i zeleniji razvoj.<\/h2>\n<p>Svet je 7. septembra po prvi put obele\u017eio Me\u0111unarodni dan \u010distog vazduha za plavo nebo, pod sloganom <em>\u010cist vazduh za sve<\/em>. Na taj dan Balkan Green Energy News je tekstom\u00a0<a href=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/cist-vazduh-za-sve-lekcija-o-glavnim-zagadivacima-vazduha\/\">\u010cIST VAZDUH ZA SVE \u2013 Lekcija o glavnim zaga\u0111iva\u010dima vazduha<\/a> zapo\u010deo seriju tekstova sa ciljem\u00a0 da demistifikuje temu zaga\u0111enja vazduha i pru\u017ei korisne i relevantne informacije o temi sa rastu\u0107im zna\u010dajem.<\/p>\n<p>U ovom tekstu bavimo se glavnim izvorima zaga\u0111enja. Ovo pitanje je prili\u010dno \u0161kakljivo jer sa sobom povla\u010di ne samo lo\u0161 imid\u017e i reputaciju za sektor, firmu ili zemlju, ve\u0107 i odgovornost za ugro\u017eavanje ljudi i \u017eivotne sredine, kao i obavezu da se zaga\u0111enje smanji ili otkloni.<\/p>\n<p>Glavna podela izvora zaga\u0111enja je na <strong>a) prirodne<\/strong>\u00a0ili<strong> biolo\u0161ke<\/strong>\u00a0i <strong>b) antropogene<\/strong> ili one \u010diji su uzrok ljudske aktivnosti.<\/p>\n<p><strong>Antropogeni izvori zaga\u0111iva\u010da vazduha (<a href=\"https:\/\/ec.europa.eu\/environment\/air\/cleaner_air\/\">na osnovu podele Evropske komisije<\/a>):<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Sagorevanje fosilnih i drugih goriva za grejanje u individualnim lo\u017ei\u0161tima i toplanama snage manje od 50 MW<\/li>\n<li>Sagorevanje fosilnih goriva u proizvodnji elektri\u010dne i toplotne energije &#8211; termoelektrane, toplane<\/li>\n<li>Aktivnosti u industriji i gra\u0111evinarstvu<\/li>\n<li>Sagorevanje fosilnih goriva u vozilima u drumskom saobra\u0107aju<\/li>\n<li>Poljoprivreda<\/li>\n<li>Prerada nafte i skladi\u0161tenje naftnih derivata<\/li>\n<li>Sagorevanje fosilnih goriva u ma\u0161inama koje se ne koriste u saobra\u0107aju &#8211; gra\u0111evinske ma\u0161ine, brodovi, kosa\u010dice za travu.<\/li>\n<\/ul>\n<p>*U ovoj podeli nedostaje i upravljanje otpadom, koje je jedan od glavnih izvora zaga\u0111iva\u010da vazduha.<\/p>\n<figure id=\"attachment_34072\" aria-describedby=\"caption-attachment-34072\" style=\"width: 1158px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-34072 size-full\" src=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/najveci-izvori-zagadjenja-vazduha.png\" alt=\"najveci izvori zagadjenja vazduha\" width=\"1158\" height=\"659\" srcset=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/najveci-izvori-zagadjenja-vazduha.png 1158w, https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/najveci-izvori-zagadjenja-vazduha-500x285.png 500w, https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/najveci-izvori-zagadjenja-vazduha-840x478.png 840w, https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/najveci-izvori-zagadjenja-vazduha-768x437.png 768w, https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/najveci-izvori-zagadjenja-vazduha-300x171.png 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 1158px) 100vw, 1158px\" \/><figcaption id=\"caption-attachment-34072\" class=\"wp-caption-text\">Izvor: Evropska komisija (<a href=\"https:\/\/ec.europa.eu\/environment\/air\/cleaner_air\/\">European Commission\/Environment\/Cleaner air for all<\/a>)<\/figcaption><\/figure>\n<p>Glavni izvori zaga\u0111iva\u010da vazduha su manje-vi\u0161e isti u svim delovima sveta. Ipak, koliko \u0107e u\u010de\u0161\u0107e odre\u0111enih zaga\u0111iva\u010da u ukupnom zaga\u0111enju iznositi, zavisi od vi\u0161e faktora.<\/p>\n<p>U kojoj meri je zaga\u0111en vazduh koji gra\u0111ani udi\u0161u zavisi od dr\u017eave jer ona ima sve poluge da ovaj problem re\u0161i &#8211; da bude restriktivnija u definisanju dozvoljenih emisija ili da razre\u017ee ve\u0107e nov\u010dane kazne u slu\u010dajevima kada emisija prevazilaze dozvoljene vrednosti ili da podsti\u010de prelazak na obnovljive izvore energije umesto fosilnih goriva.<\/p>\n<p>Kao primer \u0161ta sve mo\u017ee da se uradi u cilju pobolj\u0161anja vazduha govori podatak Evropske unije gde su drasti\u010dno smanjenje emisije sumpor dioksida &#8211; SO2 (86%) i azotnih oksida &#8211; NOx (59%) iz proizvodnje elektri\u010dne i toplotne energije u termoelektranama i toplanama na ugalj i druga fosilna goriva <a href=\"https:\/\/www.eea.europa.eu\/data-and-maps\/indicators\/emissions-of-air-pollutants-from-16\/assessment\">u periodu od 2004. do 2017. godine<\/a>. Ali, ako se pogleda region koji na\u0161 portal prati, pre svega zemlje koje nisu \u010dlanice EU (Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo*, Severna Makedonija i Srbija), usled nedovoljno dobrih propisa i slabe primene, termoelektrane i toplane su veliki emiteri azotnih i sumpornih oksida i zna\u010dajno doprinose zaga\u0111enju vazduha.<\/p>\n<h3>Sagorevanje fosilnih i drugih goriva za grejanje u individualnim lo\u017ei\u0161tima i toplanama snage manje od 50 MW<\/h3>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-33917 aligncenter\" src=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/najveci-izvori-zagadjenja-vazduha-mala-lozista.jpg\" alt=\"najveci-izvori-zagadjenja-vazduha-mala-lozista\" width=\"795\" height=\"407\" srcset=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/najveci-izvori-zagadjenja-vazduha-mala-lozista.jpg 795w, https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/najveci-izvori-zagadjenja-vazduha-mala-lozista-500x256.jpg 500w, https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/najveci-izvori-zagadjenja-vazduha-mala-lozista-768x393.jpg 768w, https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/najveci-izvori-zagadjenja-vazduha-mala-lozista-300x154.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 795px) 100vw, 795px\" \/><\/p>\n<p>U ovu grupu izvora spadaju toplane, koje su ili deo daljinskih sistema grejanja u gradovima ili slu\u017ee za grejanje javnih ustanova &#8211; bolnica, \u0161kola, kao i individualna lo\u017ei\u0161ta u doma\u0107instvima, kao \u0161to su pe\u0107i i kotolovi za centralno grejanje. Toplane koje su deo daljinskih sistema koriste prirodni gas, a one ostale ugalj i mazut, dok se u individualnim lo\u017ei\u0161tima koristi ugalj i drvo.<\/p>\n<hr \/>\n<p><strong>Evropska unija\u00a0 &#8211;<\/strong> 1. PM2.5, 2. lako isparljiva organska jedinjenja, 3. sumpor dioksid, 4. azotni oksidi (<em>izvor <a href=\"https:\/\/ec.europa.eu\/environment\/air\/cleaner_air\/\">Evropska komisija<\/a><\/em>)<\/p>\n<hr \/>\n<p><strong>Region &#8211; <\/strong>1-2. PM10, PM2.5, 3-4. lako isparljiva organska jedinjenja, azotni oksidi\u00a0(<em><span style=\"color: #333333;\">Albanija, <\/span><span style=\"color: #333333;\">Crna Gora, <\/span><span style=\"color: #333333;\">Severna Makedonija, <\/span><\/em><span style=\"color: #333333;\"><em>Srbija &#8211; bez BiH i Kosova; izvor <a href=\"https:\/\/www.ceip.at\/data-viewer\">EMEP<\/a><\/em><a href=\"https:\/\/www.ceip.at\/data-viewer\">)<\/a><\/span><\/p>\n<hr \/>\n<p>Ovaj izvor zaga\u0111enja je u EU jedan od tri, uz otpad i poljoprivredu, gde je zabele\u017eeno najmanje smanjenje emisija u periodu od 2000. do 2017. Od 2014. emisije \u0161tetnih gasova iz ovog izvora \u010dak su i pove\u0107ane, a glavni razlog je ve\u0107e kori\u0161\u0107enje malih lo\u017ei\u0161ta na biomasu.<\/p>\n<p>Najve\u0107i problem kod individualnih lo\u017ei\u0161ta i zaga\u0111enja vazduha su emisije \u010destica (PM2.5 i PM10).\u00a0 Ova lo\u017ei\u0161ta su, uz prehrambenu industriju, najve\u0107i emiteri PM2.5 i PM10 \u010destica i u EU i u regionu. Uzrok ovih emisija je sagorevanje biomase &#8211; drveta, zatim neefikasno sagorevanje u starim tipovima lo\u017ei\u0161ta i lo\u017eenje otpada. U siroma\u0161nim zemljama, kao \u0161to su one u regionu, najsiroma\u0161nija doma\u0107instva i najugro\u017eeniji gra\u0111ani lo\u017ee otpadno ulje, gume, stari papir.<\/p>\n<h3>Sagorevanje fosilnih goriva u proizvodnji elektri\u010dne i toplotne energije<\/h3>\n<p>U cilju dobijanja elektri\u010dne i toplotne energije u termoelektranama i toplanama (snage ve\u0107e od 50 MW), sagorevaju se naj\u010de\u0161\u0107e ugalj, mazut i gas. Kori\u0161\u0107enje uglja u ove svrhe toliko zaga\u0111uje vazduh da ve\u0107ina zemalja EU ili je ve\u0107 napustila ili radi na napu\u0161tanju uglja, a plan je da se zabrani kori\u0161\u0107enje uglja najkasnije za 20 godina. Udeo uglja u prozvodnji elektri\u010dne energije u 2019. u pore\u0111enju sa 2018. smanjen je sa 19% na 14,6%, a ukupna proizvodnja elektri\u010dne energije iz uglja je manja za oko 25%.<\/p>\n<p>Na drugoj strani, iz uglja se u regionu dobija vi\u0161e od 50% elektri\u010dne energije, a u toku je izgradnja dve termoelektrane: u Srbiji tre\u0107eg bloka termoelektrane TE Kostolac B, snage 350 MW, a u Bosni i Hercegovini <a href=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/energetska-zajednica-pokrenula-spor-protiv-bih-sarovic-odgovorio-da-to-nece-zaustaviti-gradnju-bloka-7-u-te-tuzla\/\">sedmog bloka u TE Tuzla<\/a>, snage 450 MW. U toku je, tako\u0111e, priprema za gradnju <a href=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/u-lazarevcu-prekinuta-javna-rasprava-o-gradnji-te-kolubara-b\/\">TE Kolubara B<\/a> u Srbiji, a u planu je gradnja <a href=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/epbih-gradi-200-mw-solara-na-zatvorenim-ugljenokopima\/\">osmog bloka TE Kakanj<\/a> (BiH) i <a href=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/contourglobal-odustao-od-termoelektrane-na-kosovu-i-uglja-uopste\/\">TE Kosova e Re<\/a> (Kosovo*).<\/p>\n<hr \/>\n<p><strong>Evropska unija\u00a0<\/strong>&#8211; 1. sumpor dioksid, 2. azotni oksidi, 3. metan, 4. PM2.5 (<em>izvor <a href=\"https:\/\/ec.europa.eu\/environment\/air\/cleaner_air\/\">Evropska komisija<\/a><\/em>)<\/p>\n<hr \/>\n<p><strong>Region &#8211; <\/strong>1. sumpor dioksid, 2. azotni oksidi, 3. PM10, 4. PM2.5 (<em><span style=\"color: #333333;\">Albanija, <\/span>BiH,\u00a0<span style=\"color: #333333;\">Crna Gora,\u00a0<\/span><span style=\"color: #333333;\">Kosovo*,\u00a0<\/span><span style=\"color: #333333;\">Severna Makedonija, <\/span><\/em><span style=\"color: #333333;\"><em>Srbija; izvor <a href=\"https:\/\/bankwatch.org\/wp-content\/uploads\/2019\/12\/comply-or-close-BA.pdf\">Bankwatch<\/a><\/em>)<\/span><\/p>\n<hr \/>\n<p>Modernizacijom opreme za sagorevanje fosilnih goriva, prelaskom sa uglja na prirodni gas, kao tranziciono gorivo, i uvo\u0111enjem ograni\u010denja za emisije sumpor dioksida i azotnih oksida, EU je uspela da smanji ove emisije iz postrojenja sa velikim lo\u017ei\u0161tima, odnosno termoelektrana i toplana. U odnosu na 2004. emisije sumpor dioksida smanjene su za 86%, a azotnih oksida 59%, pokazuju podaci<a href=\"https:\/\/www.eea.europa.eu\/data-and-maps\/indicators\/emissions-of-air-pollutants-from-16\/assessment\"> Evropske agencije za za\u0161titu \u017eivotne sredine<\/a>.<\/p>\n<p>Situacija u regionu je potpuno druga\u010dija. U izve\u0161taju <em>Hroni\u010dno zaga\u0111enje ugljem<\/em> navodi se da je u 2016. godini 16 termoelektrana na Zapadnom Balkanu (BiH, Crna Gora, Kosovo*, Severna Makedonija i Srbija) snage 8 GW emitovalo <a href=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/termoelektrane-zapadnog-balkana-ugrozavaju-celu-evropu-ekoloske-organizacije\/\">vi\u0161e sumpor dioksida nego sve evropske termoelektrane na ugalj<\/a> &#8211; njih 250 ukupne snage 156 GW.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-33864 aligncenter\" src=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/cist-vazduh-za-sve-ko-najvise-zagadjuje-vazduh-termoelektrane-najveci-zagadjivaci.jpg\" alt=\"cist-vazduh-za-sve---ko-najvise-zagadjuje-vazduh-termoelektrane-najveci-zagadjivaci\" width=\"795\" height=\"407\" srcset=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/cist-vazduh-za-sve-ko-najvise-zagadjuje-vazduh-termoelektrane-najveci-zagadjivaci.jpg 795w, https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/cist-vazduh-za-sve-ko-najvise-zagadjuje-vazduh-termoelektrane-najveci-zagadjivaci-500x256.jpg 500w, https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/cist-vazduh-za-sve-ko-najvise-zagadjuje-vazduh-termoelektrane-najveci-zagadjivaci-768x393.jpg 768w, https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/cist-vazduh-za-sve-ko-najvise-zagadjuje-vazduh-termoelektrane-najveci-zagadjivaci-300x154.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 795px) 100vw, 795px\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: left;\">U 2019. stvarne emisije sumpor dioksida na Zapadnom Balkanu bile su <a href=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/emisije-so2-na-zapadnom-balkanu-sest-puta-iznad-dozvoljenih-u-2019\/\">\u0161est puta ve\u0107e od limita<\/a> koji je postavljen u nacionalnim planovima za smanjenje emisija (NERP &#8211; National Emissions Reduction Plan), a emisije \u010destica (PM2.5 i PM10) 1,6 puta ve\u0107e. Nivo azotnih oksida bio je ispod limita postavljenog u ovim planovima. Potrebno je naglasiti da su pravila NERP-a specifi\u010dna, pa se priznaju emisije iz projekata koji su prijavljeni, a nisu zavr\u0161eni, i koje su naravno manje od stvarnih.<\/p>\n<p style=\"text-align: left;\">Ina\u010de, NERP je proistekao iz <a href=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/do-kraja-2023-bih-srbija-i-crna-gora-treba-da-ugase-deset-blokova-u-termoelektranama\/\">EU Direktive o velikim lo\u017ei\u0161tima<\/a> (Large Combustion Plants Directive 2001\/80\/EC) koja se u ovim \u010dlanicama Energetske zajednice primenjuje od 1. januara 2018, i Nacionalnog tranzicionog plana iz EU Direktive o industrijskim emisijama (Directive 2010\/75\/EC on industrial emissions).<\/p>\n<p>U skladu sa Direktivom o velikim lo\u017ei\u0161tima za postojec\u0301a ili stara postrojenja sa velikim lo\u017ei\u0161tima (postrojenja instalisane snage 50 MW ili vi\u0161e, koja poseduju upotrebnu dozvolu izdatu pre 1. jula 1992, a ako je nemaju onda gra\u0111evinsku dozvolu ili koja su pu\u0161tena u rad pre 1. jula 1992), najve\u0107im delom su to termoelektrane, postoje dve opcije: po\u0161tovanje grani\u010dnih vrednosti emisija SO2, NOx i suspendovanih \u010destica koje predvi\u0111a Direktiva i to na nivou svakog pojedina\u010dnog postrojenja ili primena NERP-a, koji predvi\u0111a zbirni limit za sva postrojenja.<\/p>\n<h3>Aktivnosti u industriji i gra\u0111evinarstvu<\/h3>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-34084 aligncenter\" src=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/najveci-izvori-zagadjenja-vazduha-fabrika.jpg\" alt=\"najveci-izvori-zagadjenja-vazduha-fabrika\" width=\"795\" height=\"407\" srcset=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/najveci-izvori-zagadjenja-vazduha-fabrika.jpg 795w, https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/najveci-izvori-zagadjenja-vazduha-fabrika-500x256.jpg 500w, https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/najveci-izvori-zagadjenja-vazduha-fabrika-768x393.jpg 768w, https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/najveci-izvori-zagadjenja-vazduha-fabrika-300x154.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 795px) 100vw, 795px\" \/><\/p>\n<p>Izvor zaga\u0111enja u industriji i gra\u0111evinarstvu je dvojak: sagorevanje fosilnih goriva (naftnih derivata, uglja, gasa) i industrijski procesi sa upotrebom prozvoda. Najve\u0107i zaga\u0111iva\u010di su industrija metala (proizvodnja gvo\u017e\u0111a, \u010delika, bakra, aluminijuma, olova, cinka), industrija nemetala, deo hemijske industrije i naftna industrija (proizvodnja plasti\u010dnih masa, poljoprivrednih hemikalija, boja, lakova, lekova, kozmetike), grafi\u010dka industrija (proizvodnja papira, \u0161tampanje), prehrambena industrija, rudarstvo, industrija gra\u0111evinskih materijala (proizvodnja cementa, kre\u010da, cigli, blokova), drvna industrija, va\u0111enje nafte i gasa.<\/p>\n<p>U ovaj izvor spadaju i aktivnosti u gra\u0111evinarstvu, kao \u0161to su gradnja, ru\u0161enje, asfaltiranje.<\/p>\n<hr \/>\n<p><strong style=\"font-size: 16px;\">Evropska unija<\/strong> &#8211; 1. lako isparljiva organska jedinjenja, 2. sumpor dioksid, 3. PM2.5, 4. azotni oksidi (<em>izvor <a href=\"https:\/\/ec.europa.eu\/environment\/air\/cleaner_air\/\">Evropska komisija<\/a><\/em>)<\/p>\n<hr \/>\n<p><strong>Region\u00a0<\/strong>&#8211; 1-2-3. PM10, lako isparljiva organska jedinjenja, sumporni oksidi, 4. azotni oksidi (<em><span style=\"color: #333333;\">A<\/span><span style=\"color: #333333;\">lbanija, <\/span><span style=\"color: #333333;\">Crna Gora, <\/span><span style=\"color: #333333;\">Severna Makedonija, <\/span><\/em><span style=\"color: #333333;\"><em>Srbija &#8211; bez BiH i Kosova; izvor <a href=\"https:\/\/www.ceip.at\/data-viewer\">EMEP<\/a>; podaci samo za industriju<\/em><a href=\"https:\/\/www.ceip.at\/data-viewer\">)<\/a><\/span><\/p>\n<hr \/>\n<p>Emisije sumpornih oksida iz industrijskih postrojenja u EU smanjenje su 89% u periodu 1990-2018. Ovi rezultati dobrim delom su rezultat Direktive o integrisanoj kontroli i spre\u010davanju zaga\u0111enja (Integrated Pollution Prevention and Control &#8211; IPPC direktiva), koja je doneta 1996. Direktiva defini\u0161e ko su najve\u0107i zaga\u0111iva\u010di prema vrsti i kapacitetima i defini\u0161e sve aspekte rada u zavisnosti od lokacije, procesa i sli\u010dnih parametara. Za dva identi\u010dna postrojenja mogu\u0107e je u skladu sa tom Direktivom propisati razli\u010dite grani\u010dne vrednosti emisija u zavisnosti od njihovog uticaja.<\/p>\n<p>EU je u me\u0111uvremenu ovu Direktivu zamenila novom &#8211; <a href=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/energetska-zajednica-kosovo-krsi-propise-koji-pokrivaju-zagadenje-vazduha\/\">Direktivom o industrijskim emisijama<\/a>, koja sadr\u017ei jo\u0161 stro\u017ee standarde i tehnologije (Best Available Techniques &#8211; BAT) \u010dija primena smanjuje zaga\u0111enje.<\/p>\n<p>IPPC direktiva je preneta u srpsko zakonodavstvo 2004. u okviru Zakona o integrisanom spre\u010davanju i kontroli zaga\u0111ivanja \u017eivotne sredine. Ali, problem je \u0161to se ovaj propis veoma sporo sprovodi, pa je veoma mali broj postoje\u0107ih postrojenja dobio integrisanu dozvolu, a i ona koja su je dobila imaju odre\u0111eni vremenski period da se usaglase sa odredbama. Za nova postrojenja nema prelaznog perioda, i ona odmah po po\u010detku rada moraju da ispune uslove iz integrisane dozvole.<\/p>\n<p>Direktiva o industrijskim emisijama jo\u0161 nije transponovana u srpsko zakonodavstvo.<\/p>\n<p>Integrisana dozvola je, kako se navodi u Zakonu, odluka nadle\u017enog organa doneta u formi re\u0161enja kojom se odobrava pu\u0161tanje u rad postrojenja ili njegovog dela, odnosno obavljanje aktivnosti \u010diji sastavni deo \u010dini dokumentacija sa utvr\u0111enim uslovima kojima se garantuje da takvo postrojenje ili aktivnost odgovaraju zahtevima predvi\u0111enim Zakonom o integrisanom spre\u010davanju i kontroli zaga\u0111ivanja \u017eivotne sredine.<\/p>\n<p>Cilj primene ovog propisa je da se obezbedi integrisani pristup kontroli zaga\u0111ivanja odnosno smanjivanja na minimum potro\u0161nje sirovina i energije, spre\u010davanje ili smanjenje emisija u vazduh, vodu i zemlji\u0161te, upravljanje otpadom.<\/p>\n<p>Industrijske aktivnosti koje moraju da imaju integrisanu dozvolu su: proizvodnja energije, proizvodnja i prerada metala, industrija minerala, hemijska industrija i upravljanje otpadom.<\/p>\n<p>U Srbiji zaga\u0111enje vazduha iz postoje\u0107ih ili planiranih industrijskih kapaciteta izaziva veliku pa\u017enju javnosti. Slu\u010daj postoje\u0107eg postojenja je \u010deli\u010dana u Smederevu, gde je nedavno odr\u017ean <a href=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/u-smederevu-odrzan-protest-zbog-zagadenja-iz-hesteelove-zelezare\/\">protest zbog toksi\u010dne pra\u0161ine<\/a>, primer je zaga\u0111enja koje emituje ranije izgra\u0111eno postrojenje. Ovaj grad je tako\u0111e jedan od <a href=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/vazduh-prekomerno-zagaden-u-14-srpskih-gradova-u-2019\/\">14 koji su bili prekomerno zaga\u0111eni u 2019<\/a>, a posledica su bile supendovane \u010destice PM2.5 i PM10.<\/p>\n<p>Od novih postrojenja, ili postrojenja koja se trenutno razvijaju, dosta pa\u017enje javnosti izazvala je investicija kompanije Linglong u fabriku guma u Zrenjaninu gde je nedavno <a href=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/policija-sprecila-ulaz-na-raspravu-o-fabrici-guma-linglong-u-zrenjaninu\/\">policija spre\u010dila\u00a0predstavnike organizacija za za\u0161titu \u017eivotne sredine da u\u0111u na javnu raspravu<\/a> o studiji o proceni uticaja na \u017eivotnu sredinu budu\u0107eg postrojenja.<\/p>\n<h3>Sagorevanje fosilnih goriva u vozilima u drumskom saobra\u0107aju<\/h3>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-33915 aligncenter\" src=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/najveci-izvori-zagadjenja-vazduha-drumski-saobracaj.jpg\" alt=\"najveci-izvori-zagadjenja-vazduha-drumski-saobracaj\" width=\"795\" height=\"407\" srcset=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/najveci-izvori-zagadjenja-vazduha-drumski-saobracaj.jpg 795w, https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/najveci-izvori-zagadjenja-vazduha-drumski-saobracaj-500x256.jpg 500w, https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/najveci-izvori-zagadjenja-vazduha-drumski-saobracaj-768x393.jpg 768w, https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/najveci-izvori-zagadjenja-vazduha-drumski-saobracaj-300x154.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 795px) 100vw, 795px\" \/><\/p>\n<p>Oko 50% sirove nafte u vidu naftnih derivata potro\u0161i se u drumskom saobra\u0107aju. S obzirom na \u0161tetnost sagorevanja fosilnih goriva to dovoljno govori koliko su veliki zaga\u0111iva\u010di vazduha automobili, kamioni, autobusu, kombiji. Dodatni problem je \u0161to najve\u0107a koli\u010dina emisija iz drumskog saobra\u0107aja nastaje na mestima velike gustine naseljenosti &#8211; u gradovima.<\/p>\n<hr \/>\n<p><strong>Evropska unija\u00a0<\/strong> &#8211; 1. azotni oksidi, 2. lako isparljiva organska jedinjenja, 3. PM2.5, 4. PM10 (<em>izvor <a href=\"https:\/\/ec.europa.eu\/environment\/air\/cleaner_air\/\">Evropska komisija<\/a><\/em>)<\/p>\n<hr \/>\n<p><strong>Region\u00a0<\/strong>&#8211; 1. azotni oksidi, 2. lako isparljiva organska jedinjenja, 3-4. PM10, PM2.5 (<em><span style=\"color: #333333;\">Albanija, <\/span><span style=\"color: #333333;\">Crna Gora, <\/span><span style=\"color: #333333;\">Severna Makedonija, <\/span><\/em><span style=\"color: #333333;\"><em>Srbija &#8211; bez BiH i Kosova; izvor <a href=\"https:\/\/www.ceip.at\/data-viewer\">EMEP<\/a><\/em><a href=\"https:\/\/www.ceip.at\/data-viewer\">)<\/a><\/span><\/p>\n<hr \/>\n<p>Evropska unija je i u drumskom saobra\u0107aju uspela drasti\u010dno da smanji emisije. Podaci <a href=\"https:\/\/www.eea.europa.eu\/data-and-maps\/indicators\/transport-emissions-of-air-pollutants-8\/transport-emissions-of-air-pollutants-8\">Evropske agencije za \u017eivotnu sredinu<\/a> govore da su u transportu emisije lako isparljivih organskih jedinjenja u periodu od 1990.do 2017. smanjene 87%, sumpornih oksida 66% i azotnih oksida 40%.<\/p>\n<p>Dobri rezultati posledica su ograni\u010davanja emisija vozila i poo\u0161travanje standarda za kvalitet goriva, usvajanja propisa o kvalitetu vazduha i mera odr\u017eive urbane mobilnosti na lokalnom nivou. Sumporni oksidi su, na primer, smanjeni zahvaljuju\u0107i limitima za sadr\u017eaj sumpora u naftnim derivatima.<\/p>\n<p>Glavni problem regiona su zastarela vozila, koja dolaze iz Evropske unije. Mnogi zbog toga ove krajeve nazivaju grobljem za prljave automobile iz Evrope. Najve\u0107i broj vozila stariji je od deset godina, a prose\u010dna starost automobila u pojedinim zemljama kre\u0107e se od 15 do 20 godina, \u0161to govori da u regionu, na primer, ima dosta vozila sa &#8222;evro 3&#8220; standardom.<\/p>\n<p>Kakva je razlika izme\u0111u &#8222;evro 3&#8220; ili &#8222;evro 6&#8220;, poslednjeg koji je uveden? Kod &#8222;evro 3&#8220; standarda za putni\u010dka vozila dozvoljene emisije azotnih oksida su o,50 grama po kilometru, kod &#8222;evro 4&#8220; o,25, kod &#8222;evro 5&#8220; o,18, a kod &#8222;evro 6&#8220; svega o,08. Auto sa &#8222;evro 3&#8220; standardom emituje \u0161est puta vi\u0161e emisija azotnih oksida. &#8222;Evro&#8220; standardi se odnose i na ugljen monoksid i na suspendovane \u010destice.<\/p>\n<h3>Poljoprivreda<\/h3>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-33918 aligncenter\" src=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/najveci-izvori-zagadjenja-vazduha-poljoprivreda.jpg\" alt=\"najveci-izvori-zagadjenja-vazduha-poljoprivreda\" width=\"795\" height=\"407\" srcset=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/najveci-izvori-zagadjenja-vazduha-poljoprivreda.jpg 795w, https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/najveci-izvori-zagadjenja-vazduha-poljoprivreda-500x256.jpg 500w, https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/najveci-izvori-zagadjenja-vazduha-poljoprivreda-768x393.jpg 768w, https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/najveci-izvori-zagadjenja-vazduha-poljoprivreda-300x154.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 795px) 100vw, 795px\" \/><\/p>\n<p>Zaga\u0111enje u ovom sektoru poti\u010de od kori\u0161\u0107enja pesticida i stajskog \u0111ubriva, ali i od gajenja pirin\u010da i emisija pre\u017eivara. Pesticidi i stajsko \u0111ubrivo su uzrok amonijaka (NH3), a polja pirin\u010da, \u0111ubrivo i pre\u017eivari su odgovorni za metan (CH4). Suspendovane \u010destice (PM2.5 i PM10) i azotni oksidi poti\u010du od po\u017eara na poljoprivrednim povr\u0161inama.<\/p>\n<hr \/>\n<p><strong>Evropska unija\u00a0<\/strong>&#8211;\u00a0 1. a<span style=\"font-weight: 400;\">monijak, 2. m<\/span><span style=\"font-weight: 400;\">etan, 3. l<\/span><span style=\"font-weight: 400;\">ako isparljiva organska jedinjenja, 4. PM2.5, 5. azotni oksidi (<em>izvor <a href=\"https:\/\/ec.europa.eu\/environment\/air\/cleaner_air\/\">Evropska komisija<\/a><\/em>)<\/span><\/p>\n<hr \/>\n<p><strong>Region<\/strong> &#8211; 1. amonijak, 2-3-4. azotni oksidi, <span style=\"font-weight: 400;\">l<\/span><span style=\"font-weight: 400;\">ako isparljiva organska jedinjenja, <\/span>PM10\u00a0(<em><span style=\"color: #333333;\">Albanija, <\/span><span style=\"color: #333333;\">Crna Gora, <\/span><span style=\"color: #333333;\">Severna Makedonija, <\/span><\/em><span style=\"color: #333333;\"><em>Srbija &#8211; bez BiH i Kosova; izvor <a href=\"https:\/\/www.ceip.at\/data-viewer\">EMEP<\/a><\/em><a href=\"https:\/\/www.ceip.at\/data-viewer\">)<\/a><\/span><\/p>\n<hr \/>\n<p>Podaci Evropske agencije za \u017eivotnu sredinu, pokazuju da je poljoprivreda, uz male toplane i individualna lo\u017ei\u0161ta, izvor zaga\u0111enja koji je zabele\u017eio najmanje smanjenje emisija &#8211; manje od deset odsto u periodu 2000-2017. Od 2013. emisije amonijaka u EU se \u010dak i pove\u0107avaju zahvaljuju\u0107i poljoprivredi.<\/p>\n<p>U regionu su veliki problem emisije dioksina i furana koje nastaju prilikom paljenja poljoprivrednih ostataka. Iako je to\u00a0 zabranjeno zakonom, ova praksa se i dalje de\u0161ava i time se ozbiljno zaga\u0111uje vazduh.<\/p>\n<h3>Prerada nafte i skladi\u0161tenje naftnih derivata<\/h3>\n<p>Procesi od skladi\u0161tenja sirove nafte preko prerade i proizvodnje naftnih derivata do njihovog skladi\u0161tenja izvor su raznih zaga\u0111uju\u0107ih emisija. Zaga\u0111enje vazduha se mo\u017ee podeliti u dve grupe: prva se odnosi na emisije koje nastaju usled kontakta ugljovodonika sa spoljnim okru\u017eenjem i druga koja je posledica sagorevanja raznih goriva da bi se proizvodela energija za rad rafinerije.<\/p>\n<p>U prvoj grupi su benzen, toluen, ksilen koji stvaraju lako isparljiva organska jedinjenja, a u drugoj su sumpor dioksidi, azotni oksidi, sumpor-vodonik, ugljen-monoksid, ugljen-dioksid, suspendovane \u010destice.<\/p>\n<p>Rafinerije, kao industrijska postrojenja, potpadaju pod Direktivu o industrijskim emisijama, pa se kroz njene primenu smanjuje zaga\u0111enje koje proizvode.<\/p>\n<h3>Priroda<\/h3>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-33919 aligncenter\" src=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/najveci-izvori-zagadjenja-vazduha-pozari.jpg\" alt=\"najveci-izvori-zagadjenja-vazduha-pozari\" width=\"795\" height=\"407\" srcset=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/najveci-izvori-zagadjenja-vazduha-pozari.jpg 795w, https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/najveci-izvori-zagadjenja-vazduha-pozari-500x256.jpg 500w, https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/najveci-izvori-zagadjenja-vazduha-pozari-768x393.jpg 768w, https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/najveci-izvori-zagadjenja-vazduha-pozari-300x154.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 795px) 100vw, 795px\" \/><\/span><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.nature.com\/articles\/d41586-019-01960-7\">Biljke i drve\u0107e<\/a> emituju izopren, koji spada u lako isparljiva organska jedinjenja, dok je biolo\u0161ko raspadanje izvor sumpornih i azotnih oksida. Vanredni doga\u0111aji u prirodi, poput erupcija vulkana, \u0161umskih po\u017eara, pe\u0161\u010danih oluja, gromova, izvor su sumpornih i azotnih oksida, suspendovanih \u010destica.<\/p>\n<p>Suspendovane \u010destice u prirodi nastaju od pra\u0161ine sa zemljine povr\u0161ine, morske soli u priobalnom podru\u010dju, biolo\u0161kog raspadanja.<\/p>\n<hr \/>\n<h4>Po\u017eari na deponijama<\/h4>\n<p><em>Slu\u010dajni ili namerno izazvani po\u017eari na deponijama, ka i gorenje otpada u kontejnerima, veliki su izvor zaga\u0111enja vazduha. Sagorevanje otpada stvara emisije dioksina i furana, koji su me\u0111u najtoksi\u010dnijim jedinjenjima i pripadaju tzv. grupi nenamerno emitovanih dugotrajnih organskih zaga\u0111uju\u0107ih supstanci (persistent organic pollutants &#8211; POPs). <\/em><\/p>\n<p><em>Koliko su opasni govori podatak da je jedan od izomera doksina, 2,3,7,8-TCDD najtoksi\u010dnija poznata komponenta na svetu.<\/em><\/p>\n<p><em>Dioksini i furani su veoma otporni pa dugo ostaju nerazgra\u0111eni u \u017eivotnoj sredini, a usled svoje delimi\u010dne isparljivosti, lako se transportuju kroz atmosferu na velike udaljenosti. Sve ove osobine obezbe\u0111uju \u0161iroku rasprostranjenost ovih jedinjenja u \u017eivotnoj sredini, \u010dak i u onim regijama u kojima nikada nisu bile kori\u0161\u0107ene, s obzirom da osim sagorevanje otpada, nastaju i u po\u017earima zgrada, vozila, industriji preprade metala, a velika koli\u010dina nastala je i tokom bombardovanja 1999. godine.<\/em><\/p>\n<p><em>Ogromna rasprostranjenost, i veoma \u0161tetne karakteristike po zdravlje ljudi (potencijalna kancerogenost i mutagenost) dovela je do potrebe za akcijom na globalnom nivou u vidu Stokholmske konvencije o POPs hemikalijama (<a href=\"https:\/\/www.pops.int\/TheConvention\/Overview\/TextoftheConvention\/tabid\/2232\/Default.aspx\">Stockholm Convention on persistent organic pollutions<\/a><\/em>)<em>.<\/em><\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Glavni izvori zaga\u0111enja vazduha su energetika, individualna lo\u017ei\u0161ta, saobra\u0107aj, industrija, poljoprivreda, upravljanje otpadom.<\/p>\n","protected":false},"author":23,"featured_media":34101,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[504,4],"tags":[4933,910],"class_list":["post-33541","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-elektricna-energija","category-zivotna-sredina","tag-termoelektrane","tag-zagadenje-vazduha","country-regioneu"],"acf":[],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v27.3 - https:\/\/yoast.com\/product\/yoast-seo-wordpress\/ -->\n<title>\u010cist vazduh za sve - koji su glavni izvori zaga\u0111enja vazduha?<\/title>\n<meta name=\"description\" content=\"Glavni izvori zaga\u0111enja vazduha su energetika, individualna lo\u017ei\u0161ta, saobra\u0107aj, industrija, poljoprivreda, upravljanje otpadom.\" \/>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/cist-vazduh-za-sve-koji-su-glavni-izvori-zagadenja-vazduha\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"sr_RS\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"\u010cist vazduh za sve - koji su glavni izvori zaga\u0111enja vazduha?\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Glavni izvori zaga\u0111enja vazduha su energetika, individualna lo\u017ei\u0161ta, saobra\u0107aj, industrija, poljoprivreda, upravljanje otpadom.\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/cist-vazduh-za-sve-koji-su-glavni-izvori-zagadenja-vazduha\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Balkan Green Energy News\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2020-09-30T06:17:05+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2025-01-16T10:40:09+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/najveci-izvori-zagadjenja-vazduha-region.jpg?wsr\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"1158\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"593\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Vladimir Spasi\u0107\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"\u041d\u0430\u043f\u0438\u0441\u0430\u043d\u043e \u043e\u0434\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Vladimir Spasi\u0107\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"\u041f\u0440\u043e\u0446\u0435\u045a\u0435\u043d\u043e \u0432\u0440\u0435\u043c\u0435 \u0447\u0438\u0442\u0430\u045a\u0430\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"17 \u043c\u0438\u043d\u0443\u0442\u0430\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/cist-vazduh-za-sve-koji-su-glavni-izvori-zagadenja-vazduha\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/cist-vazduh-za-sve-koji-su-glavni-izvori-zagadenja-vazduha\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Vladimir Spasi\u0107\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/99dc721c46113fea22caffad06ef7317\"},\"headline\":\"\u010cist vazduh za sve &#8211; koji su glavni izvori zaga\u0111enja vazduha?\",\"datePublished\":\"2020-09-30T06:17:05+00:00\",\"dateModified\":\"2025-01-16T10:40:09+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/cist-vazduh-za-sve-koji-su-glavni-izvori-zagadenja-vazduha\\\/\"},\"wordCount\":2899,\"commentCount\":1,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/cist-vazduh-za-sve-koji-su-glavni-izvori-zagadenja-vazduha\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2020\\\/09\\\/najveci-izvori-zagadjenja-vazduha-region.jpg?wsr\",\"keywords\":[\"termoelektrane\",\"zaga\u0111enje vazduha\"],\"articleSection\":[\"Elektri\u010dna energija\",\"\u017divotna sredina\"],\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/cist-vazduh-za-sve-koji-su-glavni-izvori-zagadenja-vazduha\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/cist-vazduh-za-sve-koji-su-glavni-izvori-zagadenja-vazduha\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/cist-vazduh-za-sve-koji-su-glavni-izvori-zagadenja-vazduha\\\/\",\"name\":\"\u010cist vazduh za sve - koji su glavni izvori zaga\u0111enja vazduha?\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/cist-vazduh-za-sve-koji-su-glavni-izvori-zagadenja-vazduha\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/cist-vazduh-za-sve-koji-su-glavni-izvori-zagadenja-vazduha\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2020\\\/09\\\/najveci-izvori-zagadjenja-vazduha-region.jpg?wsr\",\"datePublished\":\"2020-09-30T06:17:05+00:00\",\"dateModified\":\"2025-01-16T10:40:09+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/99dc721c46113fea22caffad06ef7317\"},\"description\":\"Glavni izvori zaga\u0111enja vazduha su energetika, individualna lo\u017ei\u0161ta, saobra\u0107aj, industrija, poljoprivreda, upravljanje otpadom.\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/cist-vazduh-za-sve-koji-su-glavni-izvori-zagadenja-vazduha\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/cist-vazduh-za-sve-koji-su-glavni-izvori-zagadenja-vazduha\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/cist-vazduh-za-sve-koji-su-glavni-izvori-zagadenja-vazduha\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2020\\\/09\\\/najveci-izvori-zagadjenja-vazduha-region.jpg?wsr\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2020\\\/09\\\/najveci-izvori-zagadjenja-vazduha-region.jpg?wsr\",\"width\":1158,\"height\":593,\"caption\":\"najveci-izvori-zagadjenja-vazduha-region\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/cist-vazduh-za-sve-koji-su-glavni-izvori-zagadenja-vazduha\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna\",\"item\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Vesti\",\"item\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/kategorija\\\/vesti\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":3,\"name\":\"\u017divotna sredina\",\"item\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/kategorija\\\/vesti\\\/zivotna-sredina\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":4,\"name\":\"\u010cist vazduh za sve &#8211; koji su glavni izvori zaga\u0111enja vazduha?\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/\",\"name\":\"Balkan Green Energy News\",\"description\":\"Naj\u0161iri izbor vesti sa Balkana o zelenoj energiji\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"sr-RS\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/99dc721c46113fea22caffad06ef7317\",\"name\":\"Vladimir Spasi\u0107\",\"url\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/author\\\/vladimir-spasic\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"\u010cist vazduh za sve - koji su glavni izvori zaga\u0111enja vazduha?","description":"Glavni izvori zaga\u0111enja vazduha su energetika, individualna lo\u017ei\u0161ta, saobra\u0107aj, industrija, poljoprivreda, upravljanje otpadom.","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/cist-vazduh-za-sve-koji-su-glavni-izvori-zagadenja-vazduha\/","og_locale":"sr_RS","og_type":"article","og_title":"\u010cist vazduh za sve - koji su glavni izvori zaga\u0111enja vazduha?","og_description":"Glavni izvori zaga\u0111enja vazduha su energetika, individualna lo\u017ei\u0161ta, saobra\u0107aj, industrija, poljoprivreda, upravljanje otpadom.","og_url":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/cist-vazduh-za-sve-koji-su-glavni-izvori-zagadenja-vazduha\/","og_site_name":"Balkan Green Energy News","article_published_time":"2020-09-30T06:17:05+00:00","article_modified_time":"2025-01-16T10:40:09+00:00","og_image":[{"width":1158,"height":593,"url":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/najveci-izvori-zagadjenja-vazduha-region.jpg?wsr","type":"image\/jpeg"}],"author":"Vladimir Spasi\u0107","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"\u041d\u0430\u043f\u0438\u0441\u0430\u043d\u043e \u043e\u0434":"Vladimir Spasi\u0107","\u041f\u0440\u043e\u0446\u0435\u045a\u0435\u043d\u043e \u0432\u0440\u0435\u043c\u0435 \u0447\u0438\u0442\u0430\u045a\u0430":"17 \u043c\u0438\u043d\u0443\u0442\u0430"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/cist-vazduh-za-sve-koji-su-glavni-izvori-zagadenja-vazduha\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/cist-vazduh-za-sve-koji-su-glavni-izvori-zagadenja-vazduha\/"},"author":{"name":"Vladimir Spasi\u0107","@id":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/#\/schema\/person\/99dc721c46113fea22caffad06ef7317"},"headline":"\u010cist vazduh za sve &#8211; koji su glavni izvori zaga\u0111enja vazduha?","datePublished":"2020-09-30T06:17:05+00:00","dateModified":"2025-01-16T10:40:09+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/cist-vazduh-za-sve-koji-su-glavni-izvori-zagadenja-vazduha\/"},"wordCount":2899,"commentCount":1,"image":{"@id":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/cist-vazduh-za-sve-koji-su-glavni-izvori-zagadenja-vazduha\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/najveci-izvori-zagadjenja-vazduha-region.jpg?wsr","keywords":["termoelektrane","zaga\u0111enje vazduha"],"articleSection":["Elektri\u010dna energija","\u017divotna sredina"],"inLanguage":"sr-RS","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/cist-vazduh-za-sve-koji-su-glavni-izvori-zagadenja-vazduha\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/cist-vazduh-za-sve-koji-su-glavni-izvori-zagadenja-vazduha\/","url":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/cist-vazduh-za-sve-koji-su-glavni-izvori-zagadenja-vazduha\/","name":"\u010cist vazduh za sve - koji su glavni izvori zaga\u0111enja vazduha?","isPartOf":{"@id":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/cist-vazduh-za-sve-koji-su-glavni-izvori-zagadenja-vazduha\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/cist-vazduh-za-sve-koji-su-glavni-izvori-zagadenja-vazduha\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/najveci-izvori-zagadjenja-vazduha-region.jpg?wsr","datePublished":"2020-09-30T06:17:05+00:00","dateModified":"2025-01-16T10:40:09+00:00","author":{"@id":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/#\/schema\/person\/99dc721c46113fea22caffad06ef7317"},"description":"Glavni izvori zaga\u0111enja vazduha su energetika, individualna lo\u017ei\u0161ta, saobra\u0107aj, industrija, poljoprivreda, upravljanje otpadom.","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/cist-vazduh-za-sve-koji-su-glavni-izvori-zagadenja-vazduha\/#breadcrumb"},"inLanguage":"sr-RS","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/cist-vazduh-za-sve-koji-su-glavni-izvori-zagadenja-vazduha\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"sr-RS","@id":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/cist-vazduh-za-sve-koji-su-glavni-izvori-zagadenja-vazduha\/#primaryimage","url":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/najveci-izvori-zagadjenja-vazduha-region.jpg?wsr","contentUrl":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/najveci-izvori-zagadjenja-vazduha-region.jpg?wsr","width":1158,"height":593,"caption":"najveci-izvori-zagadjenja-vazduha-region"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/cist-vazduh-za-sve-koji-su-glavni-izvori-zagadenja-vazduha\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna","item":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Vesti","item":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/kategorija\/vesti\/"},{"@type":"ListItem","position":3,"name":"\u017divotna sredina","item":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/kategorija\/vesti\/zivotna-sredina\/"},{"@type":"ListItem","position":4,"name":"\u010cist vazduh za sve &#8211; koji su glavni izvori zaga\u0111enja vazduha?"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/#website","url":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/","name":"Balkan Green Energy News","description":"Naj\u0161iri izbor vesti sa Balkana o zelenoj energiji","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"sr-RS"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/#\/schema\/person\/99dc721c46113fea22caffad06ef7317","name":"Vladimir Spasi\u0107","url":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/author\/vladimir-spasic\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/33541","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/23"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=33541"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/33541\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/34101"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=33541"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=33541"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=33541"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}