U intervjuu za Balkan Green Energy News, Aganovi\u0107, koji je i jedan od u\u010desnika regionalne radionice<\/a> u okviru projekta REPCONS<\/a>, je govorio i o sudbini koja \u010deka termoelektrane i rudnike uglja u BiH, odgovorio je za\u0161to se mora glasno i jasno re\u0107i da sledi zatvaranje rudnika i termoelektrana i naglasio da je gradnja bloka 7 u TE Tuzla u skladu sa ciljevima EU.<\/p>\n Fokus tog programa u prvoj fazi je da se odvoji djelatnost distribucije, koja je prirodni monopol, od djelatnosti proizvodnje, trgovine, snabdijevanja, gde je mogu\u0107a konkurencija, \u0161to je i obaveza prema Energetskoj zajednici.<\/p>\n Operatori distributivnih sistema \u0107e imati vrlo visoki stepen neovisnosti u odnosu elektroprivrede, koje su njihovi osniva\u010di<\/p><\/blockquote>\n Elektroprivrede \u0107e ostati jedini vlasnici novoformiranih kompanija, odnosno operatora distributivnih sistema (ODS). Me\u0111utim, ODS \u0107e imati vrlo visoki stepen neovisnosti u odnosu na elektroprivrede. To se mo\u017ee veoma brzo i lako uraditi jer su te djelatnosti i sada manje-vi\u0161e razdvojene, samo je potrebno to formalno obaviti.<\/p>\n Ne mo\u017ee se re\u0107 u kom pravcu \u0107e i\u0107i rje\u0161enje za rudnike<\/p><\/blockquote>\n Naredne faze su mnogo va\u017enije jer podrazumevaju odlu\u010divanje kako \u0107e te ostale djelatnosti biti organizirane pri \u010demu se mora voditi ra\u010duna i o statusu rudarskog sektora. Trenutno je EPBiH vlasnik sedam rudnika, samo jedan u FBiH nije unutar tog koncerna.<\/p>\n Ne mo\u017ee se re\u0107 u kom pravcu \u0107e i\u0107i to rje\u0161enje. Ali, mora se voditi ra\u010duna o trendovima razvoja budu\u0107eg proizvodnog portfolija upravo sa aspekta njegove promjene jer \u0107e sutra dominirati obnovljivi izvori, a smanjiva\u0107e se proizvodnja iz uglja.<\/p>\n Izvjesno je da se potrebe za ugljem u svakom scenariju smanjuju, pitanje je samo brzine i kona\u010dne godine kada \u0107e prestati njegova upotreba. I novi blok 7 u Termoelektrani Tuzla, snage 450 MW, \u0107e zahtijevati manje uglja jer kada bude na mre\u017ei bi\u0107e uga\u0161ena tri bloka sa ukupno 500 MW. Ta tri bloka imaju stepen efikasnosti ispod 30%, emituju azotne i sumporne okside daleko iznad dozvoljenih limita, dok \u0107e blok 7 biti u skladu sa svim direktivama EU.<\/p>\n Prije 2027. mo\u017eda ve\u0107 2025. uskladi\u0107emo zaga\u0111uju\u0107e emisije iz TE sa evropskim direktivama<\/p><\/blockquote>\n Do kraja 2023. zaustavljamo tri bloka, i jo\u0161 jedan do 2025. \u0161to je ukupno 600 MW. Ostaju dva bloka koja bi bila modernizovana da rade jo\u0161 10-15 godina. Prije 2027. mo\u017eda ve\u0107 2025. u potpunosti \u0107emo uskladiti zaga\u0111uju\u0107e emisije iz TE sa direktivama EU.<\/p>\n U svakom scenariju Tuzla 7 \u0107e ostati da radi kao bazno proizvodno postrojenje<\/p><\/blockquote>\n Problem emisija CO2 se rje\u0161ava i podizanjem efikasnosti termoelektrana jer \u0107e Tuzla 7 imati najmanje 42% efikasnosti, a kada radi kao kogenerativno postrojenje i do 60%. Tako\u0111e, ti stari blokovi \u0107e raditi ograni\u010deni broj sati. Koliko \u0107e biti na mre\u017ei zavisi od potrebe da se obezbijedi sigurnost snabdijevanja i od brzine gradnje elektrana na obnovljive izvore energije.<\/p>\n U svakoj varijanti blok 7 \u0107e kao visokoefikasni blok biti bazno proizvodno postrojenje, a za sve ostale blokove mogli bismo ve\u0107 sada definisati godinu kada \u0107e prestati sa radom, kao i mnoge zemlje EU.<\/p>\n Dosada\u0161nje na\u0161e iskustvo ka\u017ee da smo jako neefikasni i spori<\/p><\/blockquote>\n To je scenario koji govori da se mi odlu\u010dujemo za dekarbonizaciju, \u017eelimo da u skladu sa na\u0161im mogu\u0107nostima pratimo globalne ciljeve, ali koliko \u0107emo bit uspje\u0161ni vidje\u0107emo. Dosada\u0161nje na\u0161e iskustvo ka\u017ee da smo jako neefikasni i spori, imamo puno birokratije i barijera koje onemogu\u0107avaju gradnju zamjenskih kapaciteta odnosno elektrana na obnovljive izvore.<\/p>\n Pokrivenost potro\u0161nje elektri\u010dne energije obnovljivom energijom u BiH je ve\u0107a od 50%<\/p><\/blockquote>\n Ali, ve\u0107 imamo opipljive podatke o promjenama u strukturi potro\u0161nje i smanjenju prozvodnje energije iz uglja. Utro\u0161ak uglja u dvije termoelektrane EPBiH, TE Tuzla i TE Kakanj u 2019. u odnosu na 1990. je 35% ni\u017ei, a pokrivenost potro\u0161nje elektri\u010dne energije obnovljivom energijom u BiH je ve\u0107a od 50%.<\/p>\n Nama je klju\u010dno pitanje u energetskoj tranziciji rudarski sektor. U Federaciji BiH ima 10.000 radnika u ovom sektoru, koji daju malu proizvodnju i imaju malu produktivnost. \u010cak i da nema nikakvih zahtjeva za dekarbonizacijom, broj zaposlenih bi se morao prepoloviti.<\/p>\n Odluka o rudnicima zna\u010di\u0107e i zatvaranje nekih od nih u relativno brzom vremenskom periodu<\/p><\/blockquote>\n Moramo odrediti koji \u0107e rudnici raditi jo\u0161 pet godina, koji jo\u0161 deset, koji onoliko dugo koliko \u0107e raditi peostali blokovi i\u00a0 blok 7. To \u0107e zna\u010diti i zatvaranje odre\u0111enih rudnika u relativno brzom vremenskom periodu, dok \u0107e drugi morati da podignu produktivnost.<\/p>\n Najosetljivije pitanje je kako napraviti tranziciju na jedan pravi\u010dan na\u010din. Dati otpremnine, otvoriti nova radna mjesta u drugim sektorima, prebaciti radnike na neke druge poslove\u2026 Sve je to za BiH kao niskorazvijenu, siroma\u0161nu zemlju daleko ve\u0107i izazov nego za razvijene evropske zemlje.<\/p>\n Treba jasno i glasno re\u0107i taj rudnik \u0107e biti zatvoren tada, ajde da pravimo planove kako \u0107emo to uraditi na jedan pravedan na\u010din<\/p><\/blockquote>\n \u0160ta nam treba? Malo vizionarstva. I politi\u010dkog, i regionalnog, i svakakvog drugog, i re\u0107i: ajmo praviti projekte, ajmo aplicirati za sredstva EU za te regione zavisne od uglja. Op\u0161tine koje \u017eive od uglja moraju znati, ali i politi\u010dari na dr\u017eavnom nivou, da im je neophodna pomo\u0107, da vi\u0161e ne\u0107e mo\u0107i da \u017eive od uglja, ve\u0107 moraju da razviju nove biznise.<\/p>\n Zato ka\u017eem da treba malo vizionarstva, da se gleda malo dalje, a ne od danas do sutra, \u0161to je kod nas naj\u010de\u0161\u0107i obi\u010daj.<\/p>\n Treba jasno i glasno re\u0107i taj kapacitet \u0107e biti zatvoren tada, ajde da pravimo planove kako \u0107emo to uraditi na jedan pravedan na\u010din.<\/p>\n Va\u017eno je za politi\u010dare, koji donose odluke, za lokalne zajednice, za direktore, menad\u017eere, za radnike u celom energetskom sektoru. Va\u017ena je spoznaja, da postanu svjesni \u0161ta je to i \u0161ta se mo\u017ee o\u010dekivati.<\/p>\n Va\u017ena je stalna edukacija, informisanje. Poslije spoznaje slijedi suo\u010davanje i prihvatanje takvih okolnosti i budu\u0107nosti koja \u0107e biti za deset, dvadeste \u00a0godina. Kada se suo\u010dimo sa golom istinom onda se treba uhvatiti posla.<\/p>\n Struka je va\u017ena od spoznaje do implementacije, u svim segmentima mo\u017ee da pomogne.<\/p>\n Dodatni rast optere\u0107enja u vezi sa CO2 za regiju \u0107e zna\u010diti i rast cijena na tr\u017ei\u0161tu. Takva o\u010dekivanja se mogu potkrijepiti i \u010dinjenicom da u regiji danas postoji bilansi manjak koji \u0107e rasti, jer snaga novih kapaciteta, koji se grade, nije dovoljna i sporo se odvija.<\/p>\n S druge strane, zna\u010dajan prostor za pove\u0107anje prihoda i pokrivanje dodatnih tro\u0161kova, kao \u0161to je tro\u0161ak CO2, postoji i u niskim cijenama snabdijevanja koje ne pokrivaju ni dana\u0161nej tro\u0161kove proizvodnje i koje su ispod tr\u017ei\u0161nih cijena.<\/p>\n Ima puno prostora da obezbedimo odr\u017eivo poslovanje termoelektrana i posle uvo\u0111enja takse na CO2<\/p><\/blockquote>\n Osim toga, planiramo da smanjimo proizvodnju termoelektrana, pa \u0107e uz intenzivniju gradnju kapaciteta na bazi obnovljivih izvora, udio termelektrana biti sve ni\u017ei i ni\u017ei. Tu je i smanjenje broja zaposlenih i pove\u0107anje produktivnosti, tako da ima puno prostora da obezbedimo odr\u017eivo poslovanje bez obzira na taksu na CO2.<\/p>\n Na\u0161i ciljevi ne odstupaju od evropskih ciljeva, a blok Tuzla 7 ima svoje mjesto jer \u0107e njegov doprinos biti u o\u010duvanje sigurnosti snabijevanja i energetske neovisnosti \u0161to su izvorni ciljevi EU. Pri tome, kako je to utvr\u0111eno i Pari\u0161kim sporazumom, ne treba zaboraviti specifi\u010dnosti pojedinih zemalja, posebno status razvijenosti i raspolo\u017eivost resursa.<\/p>\n Spor u vezi Tuzle 7 odnosi se na pitanje da li je prilikom izdavanja garancije bilo nedozvoljene dr\u017eavne pomo\u0107i. Uvjereni smo da uop\u0161te nije nilo dr\u017eavne pomo\u0107i, a \u010dak i da je bilo da se mo\u017ee smatrati dozvoljenom, jer je pla\u0107ena naknada u vrijednosti koja je u korelaciji sa tr\u017ei\u0161nim naknadama za sli\u010dne garancije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Elektropriveda Bosne i Hercegovine (EPBiH) se, kako isti\u010du u ovoj kompanji, opredelila za dekarbonizaciju, ali vreme \u0107e pokazati koliko \u0107e biti uspe\u0161ni. Emir Aganovi\u0107, savetnik generalnog direktora EPBiH, ka\u017ee da dosada\u0161nje iskustvo govori da su spori, i da ima puno barijera, koje onemogu\u0107avaju gradnju zamenskih kapaciteta odnosno elektrana na obnovljive izvore. U intervjuu za Balkan […]<\/p>\n","protected":false},"author":23,"featured_media":31996,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_seopress_titles_title":"EPBiH se opredelila za dekarbonizaciju, ali gradnja elektrana na obnovljive izvore ide sporo","_seopress_titles_desc":"Emir Aganovi\u0107, savetnik direktora EPBiH, u intervjuu za Balkan Green Energy News govorio je o sudbini koja \u010deka termoelektrane i rudnike uglja u BiH.","_seopress_robots_index":"","_seopress_robots_follow":"","_seopress_robots_imageindex":"","_seopress_robots_snippet":"","_seopress_robots_primary_cat":"482","_seopress_robots_breadcrumbs":"","_seopress_robots_freeze_modified_date":"","_seopress_robots_custom_modified_date":"","_seopress_robots_canonical":"","_seopress_social_fb_title":"","_seopress_social_fb_desc":"","_seopress_social_fb_img":"","_seopress_social_fb_img_attachment_id":0,"_seopress_social_fb_img_width":0,"_seopress_social_fb_img_height":0,"_seopress_social_twitter_title":"","_seopress_social_twitter_desc":"","_seopress_social_twitter_img":"","_seopress_social_twitter_img_attachment_id":0,"_seopress_social_twitter_img_width":0,"_seopress_social_twitter_img_height":0,"_seopress_redirections_value":"","_seopress_redirections_enabled":"","_seopress_redirections_enabled_regex":"","_seopress_redirections_logged_status":"","_seopress_redirections_param":"","_seopress_redirections_type":0,"_seopress_analysis_target_kw":"EPBiH","_seopress_news_disabled":"","_seopress_video_disabled":"","_seopress_video":[],"_seopress_pro_schemas_manual":[],"_seopress_pro_rich_snippets_disable_all":"","_seopress_pro_rich_snippets_disable":[],"_seopress_pro_schemas":[],"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[482],"tags":[3279,187,5442,4933,914,691],"class_list":["post-31994","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-intervjui","tag-dekarbonizacija","tag-epbih","tag-pravedna-tranzicija","tag-termoelektrane","tag-tuzla-7","tag-ugalj","country-bosna-i-hercegovina"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/31994","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/23"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=31994"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/31994\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/31996"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=31994"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=31994"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=31994"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Federacija BiH je pro\u0161le godine usvojila program restrukturiranja EPBiH i Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne (EPHZHB). \u0160ta taj plan konkretno podrazumeva?<\/span><\/h4>\n
Koje opcije su trenutno na stolu kada je re\u010d o rudarskom sektoru i termoelektranama?<\/span><\/h4>\n
U vi\u0161e navrata ste govorili da nema puno vremena da se na\u0111e re\u0161enje za rudnike i termoelektrane, i da je jasno da su zatvaranja rudnika neminovna. Kako ljudima u rudnicima i u termoelektranama objasniti da je prestanak kori\u0161\u0107enja uglja neminovnost?<\/span><\/h4>\n
Koliko u svemu tome mogu da pomognu stru\u010dnjaci, \u0161to je i ideja projekta REPCONS. Za\u0161to je va\u017eno da se vi\u0161e \u010duje re\u010d struke?<\/span><\/h4>\n
Janez Kopa\u010d, direktor Sekretarijata Energetske zajednice, izjavio je da \u0107e projekat Tuzla 7 biti ekonomska katastrofa zbog neminovnog uvo\u0111enja takse na emisije CO2.<\/span><\/h4>\n
U me\u0111uvremenu je Energetska zajednica pokrenula i spor protiv BiH zbog ovog projekta.<\/span><\/h4>\n