{"id":29475,"date":"2020-04-24T19:45:49","date_gmt":"2020-04-24T17:45:49","guid":{"rendered":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/?p=29475"},"modified":"2024-11-04T11:26:54","modified_gmt":"2024-11-04T10:26:54","slug":"prioriteti-energetske-tranzicije-centra-grada-zagreba-razvojna-vizija-nakon-potresa-2020-godine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/prioriteti-energetske-tranzicije-centra-grada-zagreba-razvojna-vizija-nakon-potresa-2020-godine\/","title":{"rendered":"Prioriteti energetske tranzicije centra grada Zagreba \u2013 Razvojna vizija nakon potresa 2020. godine"},"content":{"rendered":"

Katedra za energetska postrojenja i energetiku u Zavodu za energetska postrojenja, energetiku i okoli\u0161 (Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu) i Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske \u2013 REGEA<\/em><\/p>\n

Potres 22. o\u017eujka \u2013 marta 2020. napravio je veliku \u0161tetu u centru grada Zagreba, ve\u0107inom zbog ru\u0161enja dimnjaka, a koji su onda sa sobom povukli dijelove krovova i fasada. Osim \u0161to je \u0161teta nesrazmjerno velika ja\u010dini potresa, ve\u0107i dio Donjeg grada je postao nenastanjiv, jer je plin isklju\u010den, \u0161to zna\u010di da je grijanje onemogu\u0107eno.<\/h2>\n

Kako odgovoriti na ovaj izazov? Treba li ulagati u vra\u0107anje u staro stanje ili mo\u017eemo razmi\u0161ljati o nekom novom, boljem rje\u0161enju?<\/p>\n

Tro\u0161ak obnove dimnjaka se procjenjuje na najmanje 25.000 kuna (3.300 eura) po dimnjaku, eventualno tro\u0161ak kondenzacijskog bojlera 15.000 kuna za one koji ga sada nemaju, a dobar \u0107e se dio dimnjaka trebati i prilagoditi za kondenzacijske plinske bojlere, \u0161to je dodatno 5.000 kuna po ogrjevnom tijelu.<\/p>\n

\u201cPotres je sru\u0161io oko 10.000 dimnjaka, \u010dime je privremeno onemogu\u0107io grijanje tre\u0107ine zgrada u centru grada. Kako je prirodni plin fosilno gorivo, njega ne\u0107e vi\u0161e biti u sustavu grijanja u Europskoj uniji 2040, \u0161to zna\u010di da je sad pravi trenutak da se u obnovi centra grada uklju\u010di i novi sustav za grijanje, \u0161to bi daleko najbolje bilo da bude daljinsko grijanje\u201d, navodi profesor Neven Dui\u0107 s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/p>\n

Plin nema budu\u0107nost u dekarboniziranoj Europskoj uniji<\/h3>\n

Prirodni plin je fosilno gorivo, koje pri proizvodnji, transportu i kori\u0161tenju emitira stakleni\u010dke plinove. Europska unija planira smanjiti emisije stakleni\u010dkih plinova 50%-55% do 2030, a posti\u0107i klimatsku neutralnost 2050.<\/p>\n

Prirodni plin \u0107e uglavnom morati biti izba\u010den iz grijanja, najkasnije 2040. godine<\/p><\/blockquote>\n

Prema trajektoriji kompatibilnoj s 1.5 \u00b0C, prirodni plin \u0107e uglavnom morati biti izba\u010den iz grijanja, najkasnije 2040. To zna\u010di da prirodni plin smatramo isklju\u010divo tzv. tranzicijskim gorivom, a da on nema mjesta u energetskoj budu\u0107nosti EU za potrebe grijanja. Kako je vijek trajanja plinske opreme oko 20 godina, a njihov izlazak iz upotrebe najkasnije 2040, sad je vrijeme da se u plin ula\u017ee vrlo razborito i ograni\u010deno.<\/p>\n

Strategija za grijanje i hla\u0111enje EU<\/h3>\n

EU je prepoznala u svojoj\u00a0strategiji za grijanje i hla\u0111enje<\/a>\u00a0da su centralizirani toplinski sustavi (CTS) optimalno tehni\u010dko rje\u0161enje za gusto naseljena gradska podru\u010dja, jer je CTS mogu\u0107e jednostavno dekarbonizirati kori\u0161tenjem otpadne topline, geotermalne i solarne energije. Svakako je potrebno i ulagati u energetsku, ali i stati\u010dku obnovu zgrada.<\/p>\n

Projekt toplifikacije centra Zagreba<\/h3>\n

Vlada Republike Hrvatske i Grad Zagreb trebaju \u0161to prije definirati zajedni\u010dki koncept obnove u potresu stradalog podru\u010dja, to je nacionalni projekt bez presedana, ali i prilika generacija za jedan napredni iskorak. Stoga se, kao dio projekta obnove, predla\u017ee i projekt toplifikacije Gornjeg i Donjeg grada.<\/p>\n

Potrebno je provu\u0107i toplovod ulicama Donjeg i Gornjeg grada (sad prolazi rubom Donjeg grada), te provu\u0107i vertikale kroz stubi\u0161ta, i postaviti toplinsku stanicu u svakom stanu. Optimalna lokacija za toplinsku stanicu je mjesto gdje se danas nalazi plinski bojler u stanu, jer otuda dalje ide instalacija eta\u017enog centralnog grijanja i napojne tople vode po stanu. U slu\u010daju da u stanu ne postoji instalacija eta\u017enog centralnog grijanja, nju je potrebno provesti.<\/p>\n

Investiciju u uli\u010dne vodove treba socijalizirati, tro\u0161ak vertikala u zgradama plus tro\u0161ak toplinskih stanica je mogu\u0107e optimalno podijeliti, a onaj dio koji bi snosio stanar, naplatiti kroz budu\u0107i tro\u0161ak grijanja<\/p><\/blockquote>\n

Koji dio investicije socijalizirati, a koji ostaviti gra\u0111anima? Svakako investiciju u uli\u010dne vodove treba socijalizirati, tro\u0161ak vertikala u zgradama plus tro\u0161ak toplinskih stanica je mogu\u0107e optimalno podijeliti, a onaj dio koji bi snosio stanar, naplatiti kroz budu\u0107i tro\u0161ak grijanja. Za eventualne potrebne promjene i dogradnje sustava eta\u017enog grijanja i tople vode, treba dati subvenciju koja bi pokrila zna\u010dajan dio tog tro\u0161ka. Ovakav pristup se predla\u017ee za sve zgrade koje idu u zna\u010dajniju rekonstrukciju ili novu izgradnju.<\/p>\n

Za zgrade koje ne treba zna\u010dajnije obnavljati i koje \u0107e biti naseljene, treba planirati prijelazno rje\u0161enje u vidu kondenzacijskih bojlera, ili elektri\u010dne grijalice ako to nije mogu\u0107e, ali s perspektivom prelaska na CTS \u010dim prije mogu\u0107e, a najkasnije do 2040. godine.<\/p>\n

\u0160to predla\u017eemo?<\/h3>\n

Dobili smo rje\u0161enje pitanja dimnjaka, dijelom odmah, dijelom fazno, koje \u0107e uvijek biti prijetnja u trusnom podru\u010dju na kojem je izgra\u0111en Zagreb. Dobili smo rje\u0161enje pitanja\u00a0dekarbonizacije<\/a>\u00a0i otvorenu mogu\u0107nost za\u00a0vrijedan investicijski ciklus.<\/a>\u00a0Zagreb le\u017ei i na velikim nalazi\u0161tima geotermalne energije \u2013 ovo je resurs koji ga u budu\u0107nosti mo\u017ee grijati u potpunosti. Ovaj prijedlog donosi kvalitetan sustav grijanja u centru grada Zagreba, temelji se na doma\u0107im energetskim izvorima te smanjuje zavisnost od uvoza energenata.<\/p>\n

Zagreb le\u017ei na velikim nalazi\u0161tima geotermalne energije \u2013 ona ga mo\u017ee grijati u potpunosti<\/p><\/blockquote>\n

Kako bi se osigurala dugoro\u010dno odr\u017eiva i sigurna opskrba energijom na podru\u010dju centra grada Zagreba, potrebno je izgraditi toplovod. Slika 1 prikazuje potencijalnu distribuciju takve mre\u017ee, zeleno, kao i mogu\u0107nost spajanja na postoje\u0107u mre\u017eu, plavo). Predlo\u017eena mre\u017ea samo je jedna od mogu\u0107ih opcija \u2013 u ovoj konfiguraciji njena ukupna duljina iznosi 17,4 kilometra, a tro\u0161ak ove konfiguracije mogao bi iznositi 15-19 milijuna eura. U\u017ei centar Zagreba podru\u010dje je iznimno visoke gusto\u0107e izgra\u0111enosti te samim time i potra\u017enje za energijom za grijanje, \u0161to ga \u010dini idealnim za primjenu ovakve tehnologije. Slika 2 prikazuje potra\u017enju za grijanjem na podru\u010dju grada Zagreba, planirane i postoje\u0107e magistralne vodova toplovoda i parovoda, plavo, te prijedlog toplifikacije Donjeg grada, zeleno.<\/p>\n

\n
\"Prioriteti<\/figure>\n
Slika 1: Prijedlog \u0161irenja mre\u017ee toplinarstva na podru\u010dje Donjeg grada<\/span><\/div>\n<\/div>\n

Mo\u017eemo li ovo financirati?<\/h3>\n

Potencijalni izvor financiranja faze pripreme (studijska i projektna dokumentacija) mo\u017ee biti specifi\u010dni cilj 4c3 iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija (OPKK). Navedeni specifi\u010dni cilj odnosi se specifi\u010dno na pove\u0107anje u\u010dinka sustava toplinarstva, a uz minimalne izmjene kriterija za odabir projekata i redistribuciju ukupne alokacije koja je predvi\u0111ena za navedeni cilj mo\u017ee se do\u0107i do iznosa potrebnog za financiranje ovog projekta.<\/p>\n

\n
\"Prioriteti<\/figure>\n
Slika 2: Prikaz potra\u017enje za grijanjem Donjeg i Gornjeg grada te trenutne i planirane distribucije toplovoda i parovoda<\/span><\/div>\n<\/div>\n

Sredstva za provedbu ovog specifi\u010dnog cilja predvi\u0111ena su za kori\u0161tenje kroz mehanizam Integriranih teritorijalnih ulaganja, koji se na podru\u010dju Urbane aglomeracije Zagreb ve\u0107 koristi. Na razini Republike Hrvatske, u sklopu ITU mehanizma mo\u017ee se redistribuirati ukupna alokacija za 4c3 (80 milijuna eura).<\/p>\n

Za pripremu projekta mogu\u0107e je koristiti i sredstva iz tehni\u010dke pomo\u0107i (SC10) ili kombinirati oba specifi\u010dna cilja. Udio stope sufinanciranja treba biti odre\u0111en naknadno, a projekt mo\u017ee sufinancirati operator sustava distribucije toplinske energije, HEP Toplinarstvo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Katedra za energetska postrojenja i energetiku u Zavodu za energetska postrojenja, energetiku i okoli\u0161 (Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu) i Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske \u2013 REGEA Potres 22. o\u017eujka \u2013 marta 2020. napravio je veliku \u0161tetu u centru grada Zagreba, ve\u0107inom zbog ru\u0161enja dimnjaka, a koji su onda sa sobom povukli dijelove […]<\/p>\n","protected":false},"author":25,"featured_media":29476,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_seopress_titles_title":"%%title%%","_seopress_titles_desc":"\u0160teta je nesrazmjerno ve\u0107a od ja\u010dine potresa i ve\u0107i dio Donjeg grada je postao nenastanjiv, jer je plin isklju\u010den, \u0161to zna\u010di da je grijanje onemogu\u0107eno.","_seopress_robots_index":"","_seopress_robots_follow":"","_seopress_robots_imageindex":"","_seopress_robots_snippet":"","_seopress_robots_primary_cat":"484","_seopress_robots_breadcrumbs":"","_seopress_robots_freeze_modified_date":"","_seopress_robots_custom_modified_date":"","_seopress_robots_canonical":"","_seopress_social_fb_title":"","_seopress_social_fb_desc":"","_seopress_social_fb_img":"","_seopress_social_fb_img_attachment_id":0,"_seopress_social_fb_img_width":0,"_seopress_social_fb_img_height":0,"_seopress_social_twitter_title":"","_seopress_social_twitter_desc":"","_seopress_social_twitter_img":"","_seopress_social_twitter_img_attachment_id":0,"_seopress_social_twitter_img_width":0,"_seopress_social_twitter_img_height":0,"_seopress_redirections_value":"","_seopress_redirections_enabled":"","_seopress_redirections_enabled_regex":"","_seopress_redirections_logged_status":"","_seopress_redirections_param":"","_seopress_redirections_type":0,"_seopress_analysis_target_kw":"energetske tranzicije","_seopress_news_disabled":"","_seopress_video_disabled":"","_seopress_video":[],"_seopress_pro_schemas_manual":[],"_seopress_pro_rich_snippets_disable_all":"","_seopress_pro_rich_snippets_disable":[],"_seopress_pro_schemas":[],"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[3,1,484],"tags":[5335,646,821,663,5129,647,370],"class_list":["post-29475","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-energetska-efikasnost","category-obnovljivi-izvori-energije","category-u-fokusu","tag-daljinsko-grejanje","tag-energetska-efikasnost","tag-geotermalna-energija","tag-grejanje","tag-neven-duic","tag-obnovljivi-izvori-energije","tag-regea","country-hrvatska"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/29475","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/25"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=29475"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/29475\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/29476"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=29475"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=29475"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=29475"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}