{"id":17470,"date":"2018-05-18T15:32:32","date_gmt":"2018-05-18T13:32:32","guid":{"rendered":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/?p=17470"},"modified":"2020-10-29T22:14:23","modified_gmt":"2020-10-29T21:14:23","slug":"neretva-trebisnjica-velikog-ekonomskog-znacaja-tri-privrede-stotine-hiljada-ljudi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/neretva-trebisnjica-velikog-ekonomskog-znacaja-tri-privrede-stotine-hiljada-ljudi\/","title":{"rendered":"Neretva i Trebi\u0161njica od velikog ekonomskog zna\u010daja za tri privrede i stotine hiljada ljudi"},"content":{"rendered":"<h2>Re\u010dni tokovi Neretve i Trebi\u0161njice su od velikog ekonomskog zna\u010daja za tri privrede i \u010detiri politi\u010dka entiteta: Republiku Srpsku i Federaciju Bosnu i Hercegovinu (oba u Bosni i Hercegovini), Hrvatsku i Crnu Goru, kao i za desetine hiljada radnih mesta &#8211; i stotine hiljada ljudi &#8211; koja zavise direktno od aktivnosti povezanih sa vodom, kao \u0161to su hidroenergetika, snabdevanje vodom, turizam i odre\u0111ena poljoprivredna proizvodnja, navodi se\u00a0u studiji <a href=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/wp-content\/uploads\/2018\/05\/The-Economic-Significance-of-the-Neretva-and-Trebi%C5%A1njica-River-Basins.pdf\">Izvori prihoda i poslova: Ekonomski zna\u010daj re\u010dnih tokova Neretve i Trebi\u0161njice<\/a>.<\/h2>\n<p>Me\u0111utim, prema studiji, donosioci odluka na svim nivoima suo\u010deni su sa te\u0161kim izborom dok poku\u0161avaju da odmere razvojne opcije i izbalansiraju potrebe za zemljom i vodom razli\u010ditih sektora, kao i da istovremeno vode i ra\u010duna o prirodnom okru\u017eenju.<\/p>\n<p>Studija je istakla veliku ekonomsku korist, koja je u igri. Bruto primarni povra\u0107aj od kori\u0161\u0107enja vode u samo \u010detiri navedena sektora je skoro 450 miliona evra godi\u0161nje, s tim da se od kubnog metra vode dobija od 0,04 do 6,8 evra.<\/p>\n<p>Ina\u010de, studija je ura\u0111ena kao deo inicijative &#8222;Studija slu\u010daja o ekonomiji re\u010dnih tokova Neretve i Trebi\u0161njice\u201c, podr\u017eane od strane podprojekta projekta Otvorenog regionalnog fonda za Jugoisto\u010dnu Evropu \u2013 Biodiverzitet (ORF-BD) &#8211; &#8222;Procena i vrednovanje koristi ekosistema (ESAV) u narednom periodu u regionu Jugoisto\u010dne Evrope (ORF-BD-ESAV)&#8220;, koji implementira Nema\u010dka organizacija za me\u0111unarodnu saradnju GIZ (Deutsche Gesellschaft f\u00fcr Internationale Zusammenarbeit GmbH) i finansira nema\u010dko Federalno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj.<\/p>\n<p>Studija slu\u010daja sprovedena je u partnerstvu sa Udruga Dinarica \u2013 Svetska fondacija za prirodu (CSO Dinarica \u2013 WWF Adria) i fokusira se na vrednovanje ekonomskog doprinosa koristi mo\u010dvarnih i vodenih ekosistema za prihode, poslove i javne prihode u sektorima obnovljive energije\/hidroenergije, poljoprivrede, snabdevanja vodom i turizma.<\/p>\n<p>ORF-BD-ESAV i partneri nameravaju da upotrebe zaklju\u010dke studije slu\u010daja kako bi uticali na dono\u0161enje odluka u regionu Jugoisto\u010dne Evrope, multiplikovali praksu procene i vrednovanja koristi ekosistema i preneli iskustva. Studija slu\u010daja namenjena je podizanju svesti planera, kreatora politika i menad\u017eera o specifi\u010dnim i opipljivim doprinosima koje prednosti biodiverziteta i ekosistema pru\u017eaju ekonomskom rastu.<\/p>\n<h3><span style=\"\">Elektri\u010dna energija, vino&#8230;<\/span><\/h3>\n<p>Kroz studiju Izvori prihoda i poslova: Ekonomski zna\u010daj re\u010dnih tokova Neretve i Trebi\u0161njice, projekti Udruga Dinarica \u2013 WWF Adria Za\u0161ti\u0107ene zone za prirodu i ljude (PA4NP) i ORF-BD-ESAV \u017eeleli su da otkriju koliko poslova i prihoda zavisi od re\u010dnih tokova Neretve i Trebi\u0161njice.<\/p>\n<p>Prema ovoj studiji, desetine hiljada poslova, i stotine hiljada doma\u0107instava, zavisi direktno od ovih ekosistema.<\/p>\n<p>Hidroenergetska postrojenja proizvedu oko 4.400 GWh elektri\u010dne energije godi\u0161nje od voda Neretve i Trebi\u0161njice, obezbe\u0111uju\u0107i prihode od skoro 380 miliona evra. U Republici Srpskoj i do 80 odsto proizvodnje vina u oblasti kojom se bavi studija, zavisi od navodnjavanja, donose\u0107i skoro \u010detiri miliona evra.<\/p>\n<p>Op\u0161tinske firme za snabdevanje vodom distribuiraju 18 miliona kubnih metara vode iz Neretve i Trebi\u0161njice samo u BiH i Crnoj Gori, \u010dime se javni prihodi pove\u0107aju za vi\u0161e od 16 miliona evra.<\/p>\n<p>&#8222;Uzimaju\u0107i u obzir zna\u010dajne multiplikatore koji povezuju ove sektore sa dodatnim poslovima, primanjima i proizvodnjom u drugim delovima privrede, ovi iznosi se pove\u0107avaju vi\u0161e puta&#8220;, pi\u0161e u studiji.<\/p>\n<h3><span style=\"\">Prekograni\u010dna saradnja u interesu svih<\/span><\/h3>\n<p>Studija je, tako\u0111e, navela neke velike manjkavosti u izve\u0161tavanju, koje ote\u017eavaju razumevanje potpune ekonomske vrednosti vode. Podaci u vezi sa kori\u0161\u0107enjem vode za poljoprivredu i snabdevanje op\u0161tina nisu dostupni i u mnogim slu\u010dajevima su kontradiktorni. A, ovi sektori su, tako\u0111e, va\u017eni korisnici voda i studija pokazuje da su mnoge zajednice zavisne od ovih resursa.<\/p>\n<p>&#8222;Bez jasne slike o tome koliko vode je iz Neretve i Trebi\u0161njice potrebno za ove sektore, donosioci odluka u Hrvatskoj, Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Crnoj Gori nisu u mogu\u0107nosti da investicije za pobolj\u0161anje infrastrukture u vezi sa vodom u\u010dine prioritetom&#8220;, navodi se u studiji.<\/p>\n<p>Autori studije zaklju\u010duju, uz jake ekonomske dokaze, da je u interesu svih da se osigura prekograni\u010dna saradnja u upravljanju ovim vodenim resursima: za ekonomski rast, odr\u017eivi razvoj, za\u0161titu \u017eivotne sredine i smanjenje rizika od katastrofa.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Re\u010dni tokovi Neretve i Trebi\u0161njice su od velikog ekonomskog zna\u010daja za tri privrede i \u010detiri politi\u010dka entiteta: Republiku Srpsku i Federaciju Bosnu i Hercegovinu (oba u Bosni i Hercegovini), Hrvatsku i Crnu Goru, kao i za desetine hiljada radnih mesta &#8211; i stotine hiljada ljudi &#8211; koja zavise direktno od aktivnosti povezanih sa vodom, kao [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":23,"featured_media":29704,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_seopress_titles_title":"Neretva i Trebi\u0161njica od velikog ekonomskog zna\u010daja za tri privrede i stotine hiljada ljudi","_seopress_titles_desc":"Re\u010dni tokovi Neretve i Trebi\u0161njice su od velikog ekonomskog zna\u010daja za tri privrede i \u010detiri politi\u010dka entiteta: Republiku Srpsku i Federaciju Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Crnu Goru, kao i za desetine hiljada radnih mesta - i stotine hiljada ljudi - koji zavise direktno od aktivnosti povezanih sa vodom, navodi se\u00a0u studiji Izvori prihoda i poslova: Ekonomski zna\u010daj re\u010dnih tokova Neretve i Trebi\u0161njice.","_seopress_robots_index":"","_seopress_robots_follow":"","_seopress_robots_imageindex":"","_seopress_robots_snippet":"","_seopress_robots_primary_cat":"0","_seopress_robots_breadcrumbs":"","_seopress_robots_freeze_modified_date":"","_seopress_robots_custom_modified_date":"","_seopress_robots_canonical":"","_seopress_social_fb_title":"","_seopress_social_fb_desc":"","_seopress_social_fb_img":"","_seopress_social_fb_img_attachment_id":0,"_seopress_social_fb_img_width":0,"_seopress_social_fb_img_height":0,"_seopress_social_twitter_title":"","_seopress_social_twitter_desc":"","_seopress_social_twitter_img":"","_seopress_social_twitter_img_attachment_id":0,"_seopress_social_twitter_img_width":0,"_seopress_social_twitter_img_height":0,"_seopress_redirections_value":"","_seopress_redirections_enabled":"","_seopress_redirections_enabled_regex":"","_seopress_redirections_logged_status":"","_seopress_redirections_param":"","_seopress_redirections_type":0,"_seopress_analysis_target_kw":"privrede","_seopress_news_disabled":"","_seopress_video_disabled":"","_seopress_video":[],"_seopress_pro_schemas_manual":[],"_seopress_pro_rich_snippets_disable_all":"","_seopress_pro_rich_snippets_disable":[],"_seopress_pro_schemas":[],"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[5253,6,4],"tags":[1530,225,4011],"class_list":["post-17470","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biodiverzitet","category-voda","category-zivotna-sredina-i-klima","tag-ekosistem","tag-giz","tag-orf-bd-esav","country-regioneu"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17470","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/23"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=17470"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17470\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/29704"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=17470"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=17470"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=17470"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}