{"id":14607,"date":"2017-10-23T17:22:43","date_gmt":"2017-10-23T15:22:43","guid":{"rendered":"http:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/?p=14607"},"modified":"2020-05-03T11:50:16","modified_gmt":"2020-05-03T09:50:16","slug":"obnovljivi-izvori-energije-u-bih-pitanje-neodrzivosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/obnovljivi-izvori-energije-u-bih-pitanje-neodrzivosti\/","title":{"rendered":"Obnovljivi izvori energije u BiH: pitanje (ne)odr\u017eivosti"},"content":{"rendered":"

Autor: Nihad Harba\u0161, konsultant za energetiku i klimatske promene\u00a0<\/strong><\/em><\/p>\n

Da li zaista znamo koliko energije generi\u0161emo i koristimo u BiH?<\/strong><\/span><\/h3>\n

Potro\u0161nja ili kori\u0161tenje energije u BiH je nepoznanica, mada se mo\u017ee na\u0107i podatak o godi\u0161njoj potro\u0161nji od cca 140 PJ. Iako to na prvu zvu\u010di nevjerovatno, energijski bilansi koji se izra\u0111uju na godi\u0161njoj razini potvr\u0111uju tu \u010dinjenicu. Bilansi su nepotpuni i te\u0161ko se dolazi do preciznog podatka o energijskom miksu u BiH, pogotovo kada se radi o podacima o bruto finalnoj potro\u0161nji energije za grijanje i hla\u0111enje koja ne dolazi iz elektri\u010dne energije. Ne\u0161to druga\u010dija, jasnija slika je u slu\u010daju elektroenergetskog bilansa, odnosno segmenta elektri\u010dne energije koji je na dobar na\u010din obra\u0111en kroz entitetske i dr\u017eavne godi\u0161nje izvje\u0161taje. Da bi se to prevazi\u0161lo, potrebno je djelovati multisektorski i uklju\u010diti sve relevantne institucije kako bi se dobili precizni podaci, pogotovo u sektorima grijanja i hla\u0111enja, te transporta. Potrebno je unaprijediti protok informacija, odnosno podataka, te u dovoljnoj mjeri osposobiti klju\u010dnu instituciju za obradu i distribuciju podataka o potro\u0161nji energije u BiH.<\/p>\n

Govore\u0107i o obnovljivim izvorima energije (OIE) u BiH, vrlo je \u010desta pojava nerazumijevanja te oblasti u smislu da vlada mi\u0161ljenje da se OIE odnose samo na elektri\u010dnu energiju, koja u BH energijskom miksu (prema procjenama) zauzima 30-35%, zavisno od hidrolo\u0161ke godine. Segment grijanja, odnosno proizvodnje toplotne energije, pogotovo neefikasno koriste\u0107i razne oblike biomase kao \u0161to je ogrjevno drvo u doma\u0107instvima, jako je prisutan u BiH.<\/p>\n

Planiranje, zacrtavanje ciljeva, definisanje obaveza, itd, zahtjeva poznavanje trenutne situacije i trendova kojima jedna dr\u017eava treba da ide u pogledu kompletne energetike, a ne samo pojedinih segmenata kao \u0161to je elektroenergetika. Za dugoro\u010dno i sveobuhvatno planiranje potreban je du\u017ei vremenski period (preko 1 godine) i uklju\u010denost svih relevantnih sudionika u ovoj oblasti.<\/p>\n

Kakvi su potencijali za dobijanje i kori\u0161tenje energije iz OIE u BiH?<\/strong><\/span><\/h3>\n

BiH je prepoznatljiva kao zemlja sa zna\u010dajnim energetskim resursima, kako konvencionalnim, tako i obnovljivim. Prije svega tu se name\u0107e ugalj u dijelovima centralne Bosne, kao i sjeveroisto\u010dnog dijela BiH, te isto\u010dne Hercegovine. Govore\u0107i o OIE, tu se prije svega isti\u010du vodeni tokovi velikih rijeka, ali i manjih tokova \u0161irom BiH, te energija sunca i vjetra prete\u017eno u Hercegovini, kao i biomase \u0161irom BiH. Neosporna je \u010dinjenica da potencijali OIE u BiH postoje, ali se postavlja pitanja njihove kapitalizacije, odnosno iskori\u0161tavanja i prevazila\u017eenje svih barijera kojih ima na pretek.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Slika 1. Karta elektroenergetskog sistema Bosne i Hercegovine sa operativnim podru\u010djima Elektroprijenosa BiH i distributivnim podru\u010djima elektroprivreda (DERK, 2016.)<\/em><\/p>\n

Ukupan instalirani elektri\u010dni kapacitet proizvodnih objekata u BiH iznosi 4,352 GW, od \u010dega u ve\u0107im hidroelektranama 2.083,50 MW, a u termoelektranama 2.065 MW. Instalirani kapacitet malih hidroelektrana, vjetro, solarnih i elektrana na biomasu je 112,15 MW, dok je 91,23 MW instalirano u industrijskim elektranama.<\/p>\n

Od iskori\u0161tenih potencijala OIE u BiH najvi\u0161e su prisutni vodeni tokovi i sun\u010deva energija za generisanje elektri\u010dne energije, te biomasa za proizvodnju konvencionalnih oblika biomase poput ogrjevnog drveta, ali u zadnje vrijeme i finih oblika kao \u0161to su pelet, briket i drvna sje\u010dka, koji slu\u017ee za grijanje ili proizvodnju toplotne energiju. Pored toga, sve vi\u0161e pa\u017enje se pridaje geotermalnoj energiji ili energiji okoline za grijanje i\/ili hla\u0111enje. \u010cinjenica, primjera radi, da su potencijali hidroenergije iskori\u0161teni do 40%, jasno govori o potencijalima koja BiH ima, kako na malim rijekama, tako i na velikom tokovima poput Drine, Bosne, Vrbasa, itd. Ti iskoristivi kapaciteti se ogledaju u nekoliko GW, pa bi tako sa sada\u0161njih oko 2,2 GW instalisanog kapaciteta u hidru, BiH mogla popeti i na3 GW uz iskori\u0161tavanje tehni\u010dki iskoristivnog, ekonomski opravdanog i okolinsko prihvatljivog. Po\u0161tivanjem svih aspekata takvi kapaciteti bi se mogli kapitalizirati kao \u0161to je to recimo slu\u010daj sa hidroelektranom Bre\u017eice na Savi<\/a>.<\/p>\n

Fini oblici obnovljivih energenata biomase poput peleta i briketa (oko 50 proizvo\u0111a\u010da u BiH) ve\u0107inom se izvoze, a ono \u0161to se plasira i potro\u0161i za proizvodnju toplotne energije na doma\u0107em tr\u017ei\u0161tu je nepoznatog ili lo\u0161eg kvaliteta. Godi\u0161nja proizvodnja peleta i briketa u BiH procijenjuje se na oko 300.000 tona, \u0161to je, posmatrano s aspekta potra\u017enje, postalo nedovoljno. Potrebe za proizvodnjom peleta u BiH na godi\u0161njem nivou procjenjuju se na oko 1 miliona tona.Tako\u0111er, najve\u0107a potro\u0161nja biomase se bilje\u017ei u vidu ogrjevnog drveta u doma\u0107instvima ili drvne sje\u010dke i ostalih ostataka iz drvoprera\u0111iva\u010dke industrije u sistemima daljinskog grijanja.<\/p>\n

Dakle, potencijali za kori\u0161tenje energije iz OIE u BiH su zna\u010dajni, te prevazila\u017eenjem pravnih, tehni\u010dkih i administrativnih barijera, kao i uspostavljanjem poticajnih mehanizama za druge vidove energije osim elektri\u010dne, njihova upotreba mo\u017ee postati odr\u017eiva i okolinski prihvatljiva. Kompromis izme\u0111u tehni\u010dki izvodivog, ekonomski isplativog i okolinski prihvatljivog je put ka razvoju zemlje.<\/p>\n

Gdje je BIH danas, a gdje bi trebala da bude; koje su obaveze i \u0161ta je cilj pove\u0107anja udjela u potro\u0161nji energije iz OIE u BiH<\/strong><\/span><\/h3>\n

Zacrtani cilj BiH o bruto finalnoj potro\u0161nji energije iz OIE u 2020. godini od 40% iz NREAP-a, donesen je na osnovu bazne 2009. godine, kada je u energetskom miksu bruto finalne potro\u0161nje energije u BiH, obnovljiva energija zauzimala 34%. Trajektorija na kojoj se BiH sada nalazi nije u potpunosti jasna, jer BiH nema precizne podatke o udjelu energije iz OIE u bruto finalnoj potro\u0161nji. Procjene ura\u0111ene od strane Sekretarijata energetske zajednice ukazuju na procenat od oko 42% udjela OIE u bruto finalnoj potro\u0161nji energije. To zna\u010di da je BiH ve\u0107 sada ispunila svoj cilj. Me\u0111utim, tu treba biti oprezan pogotovo u segmentu energije za grijanje i kori\u0161tenja biomase, odnoso ogrjevnog drveta u doma\u0107instvima gdje su dostupni podaci vrlo upitni, a imaju jak uticaj na ukupni bilans bruto finalne potro\u0161nje energije iz OIE u BiH. Odre\u0111eni podaci iz energijskih bilansa i strate\u0161kih dokumenata ukazuju na podatke o planiranom kori\u0161tenju biomase za grijanje u 2020. godini\u00a0 od 1.081 ktoe toplotne energije, te kori\u0161tenju ovog energenta 1.392 ktoe u 2014. godini. Jasno je uo\u010dljiva velika razlika me\u0111u navedenim brojevima, te samim tim i prezicnost podataka jako bitna.<\/p>\n

Ne\u0161to jasnija slika je u segmentu elektri\u010dne energije gdje su procjene da se BiH pribli\u017eila zacrtanom cilju po godinama, pa tako zadnje analize ukazuju na oscilaciju u proizvodnji i potro\u0161nji elektri\u010dne energije iz obnovljivih izvora, najvi\u0161e u zavisnosti od velikih hidroelektrana. Napredak u izgradnji postrojenja za generisanje elektri\u010dne energije iz OIE je vidljiv, ponajvi\u0161e uspostavljenom sistemu poticaja, tzv. feed in tariffe – FiT, pa tako trenutno u BiH je izgra\u0111eno i spojeno na mre\u017ee 238 postrojenja ukupne instalisane snage od 106,7 MW od \u010dega prednja\u010di hidro sa 84% instalisanog kapaciteta, zatim solar sa 14%, biogas 0,9%, biomasa 0,2%, vjetar 0,3%, te ostala postrojenja sa 0,4%. Pored toga, u FBiH postoji i radi elektrana na \u010dvrstu biomasu instalisanog kapacitea 8,1 MWel u sklopu industrijskog postrojenja koja nije u sistemu poticaja.<\/p>\n

\"Obnovljivi<\/p>\n

 <\/p>\n

Slika 2. Udio OIE tehnologija u instalisanom kapacitetu za proizvodnju elektri\u010dne energije u BiH pod FiT tarifom (autor: N. Harba\u0161)<\/em><\/p>\n

Cilj pove\u0107anja udjela kori\u0161tenja OIE u bruto finalnoj potro\u0161nji energije treba da bude stvaranje dodatne vrijednost na doma\u0107em nivou, odnosno kori\u0161tenja onih oblika OIE i tehnologija koji \u0107e kreirati radna mjesta na doma\u0107em nivou i doprinijeti odr\u017eivom razvoju zemlje. Da smo na dobrom putu govore brojke o zapo\u0161ljavanju u segmentu biomase, odnosno proizvodnji opreme, kotlova i pe\u0107i, peleta, briketa i drugih oblika biomase, koji u kompetnom lancu snabdjevanja zapo\u0161ljavaju doma\u0107u radnu snagu. Uz regulisano tr\u017ei\u0161te ovog segmenta, sigurno bi se i\u0161lo ka odr\u017eivom razvoju.<\/p>\n

Koliko administrativno ure\u0111enje dr\u017eave i entiteta doprinosi\/ko\u010di promociju OIE u BiH<\/strong><\/span><\/h3>\n

BiH ima veoma kompleksno ure\u0111enje sa vi\u0161e nivoa vlasti, od dr\u017eavnog nivoa, pa preko nivoa entiteta FBiH i RS,\u00a0 Br\u010dko Distrikta, kantonalnih nivoa, pa sve do najni\u017eih nivoa lokalne zajednice. BiH ima 14 vlada uklju\u010duju\u0107i i savjet ministara BiH u kojima postoji oko 180 ministarstava nadle\u017eenih za razne oblasti. Energetika je na entitetskom nivou, a koordinaciju vodi dr\u017eavno ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
\nTako slo\u017een administrativni aparat u BiH ko\u010di mnoge projekte i predstavlja barijeru za investiranje. Takav je slu\u010daj i kod OIE, gdje su najve\u0107e barijere neprohodnost i nedostatak informacija, vertikalna i horizontala komunikacija izme\u0111u razli\u010ditih nivoa vlasti, zatim nedostatak i neuskla\u0111enost strate\u0161kih i plansko-prostornih dokumenata, te saglasnost svih donosioca odluka prilikom izdavanja koncesija za prirodne resurse. Pojednostavljenjem procesa izdavanja dozvola i licenci, na kojima trenutno rade me\u0111unarodne organizacije u BiH, zajedno sa lokalnim institucijama, olak\u0161alo bi promociju i kori\u0161tenje OIE.<\/p>\n

Kao neka od rje\u0161enja moglo bi biti osposobljavanje i kreiranje stru\u010dnog kadra kako bi \u0161to efikasnije radilo na strate\u0161kom planiranju na svim nivoima vlasti, zatim harmonizacija svih strate\u0161kih planova po horizontali i vertikali, uskla\u0111enost datog vremena za implementaciju. Recimo na lokalnom nivou kasni se sa uskla\u0111enosti entitetskih (kantonalnih) planova, pa se name\u0107e potreba za planiranjem na op\u0161tnskom nivou (planovi ni\u017eeg nivoa), itd.<\/p>\n

Tako bi se smanjili rizici investiranja kao \u0161to su tehni\u010dki i menad\u017ement rizik, administrativni i finansijski rizici, ali i tehni\u010dki rizik. Svakako da su jako va\u017eni i rizici nagle promjene politika i dru\u0161tvenog prihvatanja OIE.<\/p>\n

Ko \u201efinansirana\u201c OIE u BiH<\/strong><\/span><\/h3>\n

Kako bi se uspostavio okvir za poticajnu proizvodnju energije iz OIE, najprije se sagledao i donekle rje\u0161io segment elektri\u010dne energije. Tako se za poticanje proizvodnje energije iz OIE u oba entiteta donio zakonodavni okvir za poticanje proizvodnje elektri\u010dne energije iz OIE i to: (i) solar, hidro (do 10MW), vjetar, biomasa (\u010dvrsta i biogas). Zanimljivost biomase jeste da su akcionim planovima definisane kvote za \u010dvrstu biomasu, ali i biogas, me\u0111utim za poticanje u FBiH biogas nije predvi\u0111en, barem trenutno. Poticajne kvote za solarne elektrane su popunjene do 2020. godine u FBiH, dok je u RS-u jo\u0161 ne\u0161to slobodno za elektrane preko 250kW na krovovima. Ostale tehnologije koje se poti\u010du su jo\u0161 uvijek donekle dostupne, s tim da je najve\u0107a zainteresiranost za male hidroelektrane, vjetar koji je skoro kompletan zauzet, iako niti jedna VE nije pu\u0161tena u rad, biogas, pa tek onda \u010dvrsta biomasa.<\/p>\n

Trajanje FiT u FBiH je 12 godina za sve tehnologije, iako je praksa pokazala da se neke tehnologije, poput solara, otplate i za 5-6 godina, dok je recimo za postrojenja na biomasu, period otplate investicije ve\u0107i od 12 godina. Tim principom proizvo\u0111a\u010di elektri\u010dne energije iz ovog OIE oblika stavljaju se u nepovoljan polo\u017eaj. U RS je ne\u0161to du\u017ei period za garantovanu otkupnu cijenu od 15 godina. U BiH jo\u0161 uvijek je prisutno korporativno finansiranje, dok se projektno finansiranje samo spominje kao opcija. Naravno, finansiranje putem banaka, kako lokalnih, tako i me\u0111unarodnih kao \u0161to su Svjetska banka, odnosno IFC, zatim EBRD ili EIB je prisutno u BiH. Ostale me\u0111unarodne organizacije pru\u017eaju izuzetno va\u017enu podr\u0161ku doma\u0107im institucijama kroz tehni\u010dku asistenciju, razvoj projekata i sufinansiranje infrastrukturnih radova, a najzna\u010danije su GIZ, USAID, UNDP, EBRD, WB, Caritas, SIDA, itd. Odre\u0111no sufinansiranje mo\u017ee se obezbjediti i putem doma\u0107ih fondova kao \u0161to su fondovi za za\u0161titu okoli\u0161a i energijsku efikasnosti, grant sredstva vi\u0161ih i ni\u017eih nivoa vlasti, pa sve do projekata zatim IPA projektata.<\/p>\n

Obzirom na standard BH dru\u0161tva, naknada za OIE na ra\u010dunu krajnjih korisnika definisana je tako da nije odr\u017eivo poticati proizvo\u0111a\u010de samo iz tog fonda, a niti politi\u010dki prihvatljivo. Taj novac jeste ustvari novac sa ra\u010duna krajnjih potro\u0161a\u010da koji se prikuplja putem sistema naknade za obnovljive izvore energije, a koji u FBiH iznosi 0,001976 KM\/kWh, dok u entitetu RS iznosi 0,0044 KM\/kWh. To u prevodu zna\u010di da, recimo, svako doma\u0107instvo izdvaja 1-2 KM mjese\u010dno za poticanje obnovljivih izvora energije. Svakako treba razmi\u0161ljati i o naprednim sistema poticaja tipa \u201efeed-in-premije\u201c ili \u201eaukcije\u201c, sistema koji su vi\u0161e tr\u017ei\u0161no orijentisani mehanizmi, a na kojim se trenutno u BiH radi na inicijativu me\u0111unarodnih organizacija.<\/p>\n

Poticanje drugih oblika energije, poput energije za grijanje i hla\u0111enje ili biogoriva u transportu, nije definisano u BiH, osim u nekih slu\u010dajevima gdje se poti\u010du kapitalna ulaganja kroz odre\u0111ene me\u0111unarodne ili doma\u0107e fondove, prije svega u javnom sektoru.<\/p>\n

Informisanost javnosti o projektima OIE i njihovom doprinosu \u0161iroj lokalnoj zajednici \u2013 udru\u017eivanja i zajedni\u010dko investiranje putem energetskih zadruga<\/strong><\/span><\/h3>\n

Svijest gra\u0111ana da su ustvari oni ti koji poti\u010du proizvodnju elektri\u010dne energije iz OIE je na vrlo niskom nivou. Informacija o pove\u0107anju naknade na ra\u010dunima za elektri\u010dnu energiju u BiH ve\u0107inom pro\u0111e nezapa\u017eeno jer ne predstavlja visoku stavku, kako kod samih gra\u0111ana-krajnjih kupaca elektri\u010dne energije, tako i u medijima. Vjerovatno zato \u0161to jedno prosje\u010dno doma\u0107instvo na mjese\u010dnom nivou izdvaja svega 1KM ili 50 centi u vidu naknade za OIE i za to nema nikakve koristi i vidu investiranja kao fizi\u010dko lice, mogu\u0107nosti neto mjerenja ili sli\u010dno.<\/p>\n

Dakle, informiranost gra\u0111ana je na jako niskom nivou, kao i medija koji su nedovoljno informisani o va\u017enosti ove teme, te je slaba komunikacija sa nadle\u017enim institucijama i neovisnim stru\u010dnjacima koji bi na transparentan na\u010din iznijeli sve detalje vezano za oblast OIE u BiH, trendove regiona, Europske Unije, Svijeta, ali i pribli\u017eili obi\u010dnom \u010dovjeku zna\u010daj ove teme, pokazali njegov potencijal i korist za \u0161iru lokalne zajednice. Na taj na\u010din projektima OIE bi se osiguralo lak\u0161e dru\u0161tveno prihvatanje i realizacija.<\/p>\n

Primjer kako projekteu\u010diniti dru\u0161tveno (ne)prihvatljivim<\/strong><\/span><\/h3>\n

Da su projekti OIE slo\u017eena oblast, jasno pokazuju i broj realizovanih projekata u odnosu na potencijale kojim BiH obiluje. Za realizaciju jednog OIE projekta, potrebno je djelovati multidisciplinarno, odnosno multisektroski i multiinstitucionalno. To zna\u010di da je potrebno uklju\u010diti vi\u0161e sektora kao i institucija na samom po\u010detku, a ne u nekoj zavr\u0161noj fazi. Pored toga, jako je bitno uklju\u010divanje svih relevatnih sudionika, po\u010dev\u0161i od vi\u0161ih nivoa vlasti, preko lokalne zajednice, investitora, pa sve do nevladinog sektora i obi\u010dnog gra\u0111anina koji su, pokazalo se na par primjera, jedni od najja\u010dih igra\u010da prilikom odobravanja izgradnje OIE postrojenja.<\/p>\n

Kako unaprijediti sektor OIE u BiH?<\/strong><\/span><\/h3>\n

Zaklju\u010dak je da razvoj OIE treba da bude svima u interesu i da se na transparentan na\u010din dodjeljuju koncesije, uspostave mehanizmi poticaja, te ostavi mogu\u0107nost investiranja lokalnoj zajednici i njenim stanovnicima, ali i privatnom sektoru kroz ESCO-Javno-privatno partnerstvo i druge modele, kao \u0161to je to ura\u0111eno u Pirotu<\/a> ili Kru\u0161evcu<\/a>.<\/p>\n

\u0160ira dru\u0161tvena zajednica treba da uvidi svoj oblik koristi od OIE projekata kroz razne na\u010dine kao \u0161to su: promovisanje lokalnog\u00a0tr\u017ei\u0161ta rada kroz\u00a0stvaranje novih radnih mjesta\u00a0(npr.\u00a0za izgradnju postrojenja,\u00a0za isporuke ili usluge\u00a0roba i dobara, itd.), unaprije\u0111enje\u00a0lokalne infrastructure, mogu\u0107nosti\u00a0formalnih i neformalnih obuka, ulaganja u\u00a0budu\u0107e energetske projekte\u00a0\u00a0(npr.\u00a0preko lokalne\u00a0fondacije), ni\u017ee cijene\u00a0za\u00a0energiju (elektri\u010dnu i toplotnu), mjere energijske\u00a0efikasnosti\u00a0u stambenom sektoru, unaprje\u0111enje stanja okoline (ozeljenjavanje povr\u0161ina, parkova, itd.), obezbje\u0111ivanje sredstava lokalnim institucijama za razvijanje novih okolinskih projekata.<\/p>\n

Tim principima vode se najrazvijeni zemlje svijeta, koje omogu\u0107avaju svim zainteresovanim uklju\u010divanje u projekte OIE.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0Slika 3. Udio gra\u0111anske energije u razvijenim zemljama (autor: N.Harba\u0161)<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Autor: Nihad Harba\u0161, konsultant za energetiku i klimatske promene\u00a0 Da li zaista znamo koliko energije generi\u0161emo i koristimo u BiH? Potro\u0161nja ili kori\u0161tenje energije u BiH je nepoznanica, mada se mo\u017ee na\u0107i podatak o godi\u0161njoj potro\u0161nji od cca 140 PJ. Iako to na prvu zvu\u010di nevjerovatno, energijski bilansi koji se izra\u0111uju na godi\u0161njoj razini potvr\u0111uju […]<\/p>\n","protected":false},"author":25,"featured_media":14609,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_seopress_titles_title":"Obnovljivi izvori energije u BiH: Pitanje (ne)odr\u017eivosti","_seopress_titles_desc":"Razvoj OIE u BIH treba da bude svima u interesu i da se na transparentan na\u010din dodjeljuju koncesije, uspostave mehanizmi poticaja, te ostavi mogu\u0107nost inves","_seopress_robots_index":"","_seopress_robots_follow":"","_seopress_robots_imageindex":"","_seopress_robots_snippet":"","_seopress_robots_primary_cat":"484","_seopress_robots_breadcrumbs":"","_seopress_robots_freeze_modified_date":"","_seopress_robots_custom_modified_date":"","_seopress_robots_canonical":"","_seopress_social_fb_title":"","_seopress_social_fb_desc":"","_seopress_social_fb_img":"","_seopress_social_fb_img_attachment_id":0,"_seopress_social_fb_img_width":0,"_seopress_social_fb_img_height":0,"_seopress_social_twitter_title":"","_seopress_social_twitter_desc":"","_seopress_social_twitter_img":"","_seopress_social_twitter_img_attachment_id":0,"_seopress_social_twitter_img_width":0,"_seopress_social_twitter_img_height":0,"_seopress_redirections_value":"","_seopress_redirections_enabled":"","_seopress_redirections_enabled_regex":"","_seopress_redirections_logged_status":"","_seopress_redirections_param":"","_seopress_redirections_type":0,"_seopress_analysis_target_kw":"Obnovljivi izvori energije","_seopress_news_disabled":"","_seopress_video_disabled":"","_seopress_video":[],"_seopress_pro_schemas_manual":[],"_seopress_pro_rich_snippets_disable_all":"","_seopress_pro_rich_snippets_disable":[],"_seopress_pro_schemas":[],"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[484],"tags":[714,1428,663,860,647,754,1342,898,735],"class_list":["post-14607","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-u-fokusu","tag-biomasa","tag-energija-vetra","tag-grejanje","tag-hladenje","tag-obnovljivi-izvori-energije","tag-oie","tag-potrosnja-energije","tag-solarna-energija","tag-toplotna-energija","country-bosna-i-hercegovina"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14607","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/25"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=14607"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14607\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14609"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=14607"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=14607"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=14607"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}