{"id":12295,"date":"2017-05-22T12:31:59","date_gmt":"2017-05-22T10:31:59","guid":{"rendered":"http:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/?p=12295"},"modified":"2018-12-07T15:45:28","modified_gmt":"2018-12-07T14:45:28","slug":"energijska-efikasnost-u-bosni-hercegovini-prilika-ili-obaveza","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/energijska-efikasnost-u-bosni-hercegovini-prilika-ili-obaveza\/","title":{"rendered":"Energijska efikasnost u Bosni i Hercegovini: prilika ili obaveza?"},"content":{"rendered":"

Autor: Nihad Harba\u0161, konsultant za energetiku i klimatske promene\u00a0<\/strong><\/em><\/p>\n

Da li se krajnji korisnici u BiH jo\u0161 uvijek rasipaju energijom?<\/span><\/h3>\n

Specifi\u010dna potro\u0161nja energije u BiH, kako toplotne tako i elektri\u010dne, jo\u0161 uvijek je dosta visoka u pore\u0111enju sa razvijenim, ali i nekim zemljama u razvoju. Dokaz toga je specifi\u010dna potro\u0161nja energije u BiH u raznim sektorima kao \u0161tu zgradarstvo, usluge, industrije i dr. \u0161to se mo\u017ee jasno vidjeti preko indikatora (kWh\/m2<\/sup> god; kWh\/stanovniku; kWh\/kg proizvoda, itd.). Tako recimo u sektoru zgradarstva koji tro\u0161i 50% ukupne finalne potro\u0161nje energije u BiH, potro\u0161nja energije za grijanje iznosi 160-180 kWh\/m2<\/sup> godi\u0161nje, \u0161to je tri do \u010detiri puta vi\u0161e u pore\u0111enju sa razvijenih zemljama i novim standardima (npr. Direktiva o energijskoj efikasnosti zgrada \u010dije je odredbe BiH donekle spustila u svoje zakonodavstvo na entitetskim nivoima). Razlog visoke potro\u0161nje le\u017ei u \u010dinjenicu da je sektor zgradarstva u BiH dosta oronuo i \u0161to su se stambeni i nestambeni objekti u pro\u0161losti projektovali u vrijeme relativno niske cijene energije, kada se nije vodilo toliko ra\u010duna o tro\u0161kovima i energijskim karaktristikama zgrada.<\/p>\n

Kao posljedica takvog stanja, danas se javlja da u BiH, stambeni i nestambeni objekti imaju izrazito velike ostakljene povr\u0161ine sa visokim koeficijentima prolaza toplote (jednostruka ili dvostuko ostakljenja), fasade na kojima nema nikakve termoizolacije, gdje su prisutna velika o\u0161te\u0107enja, zatim predimenzionisani i neizbalansirani sistemi grijanja\/hla\u0111enja, kao i sistemi bez regulacije, itd. Sve to dovodi do posljedice visokih toplotnih gubitaka tokom sezone grijanja ili dobitaka tokom ljetnih perioda. Stepeni efikasnosti ure\u0111aja za pretvorbu energiju su jako niski, a sami ure\u0111aji podle\u017eni ljudskom faktoru, \u0161to pove\u0107ava energijske tro\u0161kove. Ru\u010dna regulacija termo-tehni\u010dkih sistema jako je zastupljena u BiH \u010dime ljudski faktor uti\u010de na potro\u0161nju energije. Rje\u0161enje je u automatizaciji.<\/p>\n

Uz sve to, termalni komfor se ne posti\u017ee, a energijska efikasnost bez ostvarivanja termalnog komfora je ni\u0161ta drugo nego odricanje ili \u0161tednja energije na sam u\u0161treb komfora, \u0161to nije cilj.<\/p>\n

\"\"
\nSlika 1: Prikaz i termovizijski snimci vanjske ovojnice i sistema grijanja\/grijnih tijela
\n<\/em>*Sve fotografije su napravljene li\u010dno od strane autora ovog teksta na stvarnim primjerima u BiH<\/em><\/p>\n

Industrija u BiH je dosta nerazvijena, i na taj sektor otpada oko 25% potro\u0161nje energije. Me\u0111utim, BH kompanije su dosta energijski intenzivne, \u0161to zna\u010di da tro\u0161e mnogo energije po jedinici proizvoda (kWh\/kg).<\/p>\n

\"\"
\nSlika 2: Specifi\u010dna potro\u0161nja energije u prehrambenoj industriji po jedinici proizvoda
\n<\/em>*Podaci uzeti iz izvje\u0161taja Eurostata i provedenih energetskih pregleda u BiH od strane autora<\/em><\/p>\n

Navedene \u010dinjenice ukazuju na to da je jo\u0161 uvijek u svim sektorima BiH, zna\u010dajno visoka specifi\u010dna potro\u0161nja energije, \u0161to rezultira visokim tro\u0161kovima, te ukazuje na \u010dinjenicu da je i potencijal za u\u0161tede jako visok.<\/p>\n

Zaklju\u010dak je da potro\u0161nja energije u BiH bilje\u017ei rast. To se prije svega odnosi na posljednje decenije, a dodatni rast potro\u0161nje energije predvi\u0111a se i u nadolaze\u0107em periodu, \u0161to je sasvim opravdano kako bi se BiH, kao nerazvijena zemlja, postepeno razvijala. Rast potro\u0161nje je o\u010dekivan, ali racionalno kori\u0161tenje resursa i energije je ne\u0161to \u010demu se sve vi\u0161e posve\u0107uje pa\u017enja u BiH. \u00a0S ekonomskog aspekta potro\u0161a\u010da, \u010dinjenica da cijena energenata prati porast potro\u0161nje energije veoma je nepovoljna, a kako je prisutna stalna tendencija rasta cijena energenata i energije, vi\u0161e je nego razumno posvetiti ve\u0107u pa\u017enju mogu\u0107nostima u\u0161tede energije, a samim tim i smanjenju tro\u0161kova, te u krajnjoj liniji i smanjenju emisija stakleni\u010dkih gasova, tj. ubla\u017eavanju klimatskih promjena, kada se govori o globalnom nivou.<\/p>\n

Koliko cijena energije u BiH uti\u010de na svijest korisnika?<\/span><\/h3>\n

Cijena energije je jako bitan faktor u ekonomskoj i financijskoj ra\u010dunici prilikom planiranja i realizacije projekata energijske efikasnosti. Visoke cijene energije jedan su od bitnih razloga pove\u0107ane primjene mjera energijske efikasnosti i br\u017ee isplativnosti, odnosno kra\u0107eg perioda povrata ulo\u017eenih sredstava. Pregled cijena energije u BiH (tabela) jasno govori da je jo\u0161 uvijek najisplativije grijati se na \u010dvrsta goriva, prije svega ogrjevno drvo, ugalj, briket i pelet. \u00a0Kori\u0161tenjem tog energenta, ne mogu se posti\u0107i zna\u010dajne nov\u010dane u\u0161tede pri implementaciji mjera energijske efikasnosti, zato stanovni\u0161tvo u BiH jo\u0161 uvijek nije motivirano za implementaciju mjera energijske efikasnosti. Tamo gdje se koriste skuplji energenti, posti\u017ee se ve\u0107a isplativost (period povrata sredstava u kra\u0107em vremenskom roku), te se realizuju mjere energijske efikasnosti<\/p>\n

\"\"
\nSlika 3: Cijene primarnog oblika energije u BiH (uzimaju\u0107i prosje\u010dne vrijednosti kalori\u010dnih mo\u0107i) uzete iz autorskih radova\/energetskih audita u zgradarstvu, te Izvje\u0161taja DERK-a za 2015. (za elektri\u010dnu energiju)<\/em><\/p>\n

Cijena elektri\u010dne energije za doma\u0107instva u BiH (2,5 do 5,0 MWh godi\u0161nje potro\u0161nje) u 2015. godini, iznosila je 0,16 KM\/kWh, a u industriji (500 do 2.000 MWh godi\u0161nje potro\u0161nje) 0,12 KM\/kWh, dok je recimo u \u0160vedskoj u istom periodu za doma\u0107instva to bilo 0,36 KM\/kWh, a industriju 0,13 KM\/kWh. Ove vrijednosti govore da se industrija u ravijenim zemljama, kakva je \u0160vedska, postavlja kao prioritet, jer tro\u0161kovi energije u industrijskim preduze\u0107ima su jedni od klju\u010dnih za rast, razvoj i odr\u017eivost tog sektora. Razvijena industrija \u0107e zapo\u0161ljavati ljude koji \u0107e kasnije mo\u0107i da plate ne\u0161to ve\u0107e tro\u0161kove za energiju nastale zbog ve\u0107e jedni\u010dne cijene za doma\u0107instva. S druge strane, doma\u0107instva, odnosno krajnji korisnici \u0107e imati vi\u0161e motiva za u\u0161tede energije i tro\u0161kova kroz implementaciju mjera energijske efikasnosti.<\/p>\n

Poseban aspekt u BiH su sistemi daljinskog grijanja. Preko 80% stambenog fonda koji se toplotnom energijom snabdjeva iz sistema daljinskog grijanja, tro\u0161kove za energiju pla\u0107a pau\u0161alno, odnosno po m2<\/sup> grijane povr\u0161ine. U prevodu, javne ili privatne kompanije za isporuku toplotne energije, djeluju po principu proizvodnje i isporuke energije (MWh), te \u201etarifnog sistema\u201c naplate KM\/m2<\/sup>. Oko 20 % povr\u0161ine stambenog sektora u BiH na daljinskom grijanju, energiju pla\u0107a po utro\u0161ku gdje pojedine toplane imaju svoje tarifne stavove. Ono \u0161to je nedostaje jeste definisanje ili kreiranje tarifnih stavova\u00a0 delegirano od vi\u0161eg nivoa vlasti, odnosno nedostaje jedinstven Zakon o proizvodnji, distribuciji i snabdjevanju toplotnom energijom.<\/p>\n

Dakle, kao preduslov za motiviranje krajnjih korisnika za u\u0161tedu toplotne energije jeste omogu\u0107avanje pla\u0107anja po utro\u0161ku, \u0161to je jasno i definisanom EU direktivama. Pla\u0107anje preuzete energije po utro\u0161ku ne zna\u010di da \u0107e se pla\u0107ati manje, nego da \u0107e se pla\u0107ati preuzeta\/potro\u0161ena koli\u010dina energija.<\/em><\/strong><\/p>\n

\"\"
\nSlika 4: Jedini\u010dne pau\u0161alne cijene grijanja SDG sistema u BiH
\n<\/em>*Cijene na bazi dostupnih informacija autoru<\/em><\/p>\n

Da li je cilj BiH sanacija, podizanja komfora ili u\u0161teda energije i novca kroz implementaciju EE mjera?<\/strong><\/span><\/h3>\n

Mjerama energijske efikasnosti u na\u010delu \u017eeli se smanjiti potro\u0161nja energije, tro\u0161kova, te emisija stakleni\u010dkih gasova, \u0161to predstavlja i primarni cilj. Me\u0111utim, kobenefiti koji nastaju implementacijom mjera energijske efikasnosti su mnogobrojni, te ponekad mo\u017eda i va\u017eniji od njihovog primarnog cilja.<\/p>\n

Obzirom na stanje zgrada u BiH, njihovu dotrajalost, oronulost, te ostale posljedice nastale prirodnim, ali ostalim de\u0161avanjima (pogotovo iz devedesetih godina pro\u0161loga vijeka na Balkanu), energijska efikasnost je idealna prilika za obnovu zgrada i generalno unaprje\u0111enje stanja u tom sektoru. U mnogim zgradama stambene i javne namjene u BiH uop\u0107e se ne posti\u017ee termalni komfor jer su toplotni gubici toliko izra\u017eeni da se ne mogu savladati samo sistemom grijanja ili hla\u0111enja, nego je potrebna rekonstrukcija koja \u010desto i nema energijske i financijske benefite.<\/p>\n

Tako npr. u BiH postoje zgrade javne namjene u kojima borave djeca ili iznemogle osobe, a u kojima se ne posti\u017ee termalni komfor. To zna\u010di da bi temperatura unutra\u0161njeg prostora trebala iznositi 21\/22\u00b0C (ovisno o namjeni objekta), ali zbog gore navedenih \u010dinjenica ta temperatura se ne mo\u017ee posti\u0107i, nego ona iznosi 16\/17\u00b0C. Tako bi implementacijom mjera energijske efikasnosti na predmetnoj zgradi moglo do\u0107i do tzv. rebound efekta. Rebound efekt se javlja kada se implementiraju EE mjera, a ne postigne se nikakva u\u0161teda u energiji ili novcu, \u0161ta vi\u0161e, potro\u0161nja energije bude i ve\u0107a.\u00a0 Me\u0111utim, postignuti su drugi efekti ili kobenefiti u vidu podizanja termalnog komfora, obnove zgrade, produ\u017eenja njenog roka trajanja, itd.<\/p>\n

U takvim slu\u010dajevima, vrlo je te\u0161ko financijski opravdati projekte EE, odnosno na\u0107i investitora u BiH. Tehni\u010dki gledano, svi prora\u010duni se vr\u0161e za stanje koje je me\u0111usobno uporedivo, odnosno da je i prije i poslije implementacije EE mjera zadovoljen toplotni komfor. U takvim slu\u010dajevima se javljanju devijacije kojima se mora detaljno pristupiti i izna\u0107i odgovaraju\u0107e rje\u0161enje.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Slika 5: Rebound efekt pri implementaciji mejra energijske efikasnosti u zgradarstvu<\/em><\/p>\n

Dijagram jasno ocrtava da se pri uslovima prije sanacije zgrade, termalni komfor ne ostvaruju, odnosno da prosje\u010dna temperatura unutar objekta \u00a0iznosi 18\u00b0C. Kako bi se definisale u\u0161tede nakon implementaacije EE mjera, pretpostavlja se da je komfor zadovoljen, odnosno da temperatura unutra\u0161njeg prostora iznosi 21\u00b0C. S istom pretpostavkom se ulazi u analizu i nakon \u0161to se implementiraju EE mjere. Me\u0111utim, javlja se anomalija da se i nakon implementacije EE mjera tro\u0161i ista ili ve\u0107a koli\u010dina energije (rebound<\/em> efekt). To govori da u\u0161tede nisu postignute, ali da se zadovoljio termalni komfor, da je zgradi produ\u017een vijek trajanja, da se unaprijedilo socijalno, a \u010desto i zdravstveno, stanje korisnika. Naravno, ovo nije slu\u010daj za svaku zgradu, ali je izazov koji se javlja \u010desto u BiH.<\/p>\n

Ko ustvari financira projekte energijske efikasnosti u BiH i ko su beneficiaries<\/span><\/h3>\n

Projekte energijske efikasnosti, u na\u010delu, trebali bi financirati korisnici, odnosno krajnji potro\u0161a\u010di energije. Iz vi\u0161e razloga. Prije svega zbog financijske koristi, zatim \u0161ire dru\u0161tvene koristi u smislu smanjenja zaga\u0111uju\u0107ih materija u zrak, poput \u010dvrstih \u010destica i drugih polutanata lokalnog karaktera, sa kojima se ve\u0107ina gradova u BiH susre\u0107e, ali i smanjenja polutanata globalnog karaktera kao \u0161to su gasovi sa efektom staklene ba\u0161te. To bi u globalu predstavljalo borbu protiv klimatskih promjena koja su realnost 21. vijeka i sa kojom se svi suo\u010davaju.<\/p>\n

Motiv krajnjih korisnika u BiH nije na zadovoljavaju\u0107em nivou, prije svega \u0161to je cijena energije\/energenata jo\u0161 uvijek niska, mo\u017eda i socijalna. Me\u0111utim, zbog neure\u0111enog tr\u017ei\u0161ta i regionalnog, ali i svjetskog uticaja, stalno dolazi do devijacija u cijenama energije i energenata. To se najbolje oslikava u cijenama prirodnog gasa, nafte, ali zadnje godine i biomase \u2013 peleta, \u0161to su gra\u0111ani BiH itekako osjetili.<\/p>\n

Kako bi motivisali krajnje korisnike, brojne me\u0111unarodne organizacije koje djeluju u BiH, kroz svoje programe predvi\u0111aju sredstva za financiranje mjera energije efikasnosti. Pored njih, i doma\u0107e institucije ula\u017eu odre\u0111ene napore kako bi unaprijedili sada\u0161nje stanje.<\/p>\n

Tako je u BiH kroz me\u0111unarodne i doma\u0107e projekte ulo\u017eeno oko 100 miliona dolara u direktne i indirektne EE mjere u samo zadnjih 6-7 godina. Kreiraju se i doma\u0107i fondovi, kao \u0161to su fondovi za za\u0161titu okoli\u0161a i energijsku efikasnost koji je, mo\u017eda, u FBiH jedan od najve\u0107ih odr\u017eivih finansijera kompletnog procesa za\u0161tite okoli\u0161a, a samim tim i unaprje\u0111enja energijske efikasnosti. Pored toga, prisutna su i kreditna i bud\u017eetska sredstva,\u00a0 ali i sredstva, ve\u0107 spomenutih, me\u0111unarodnih organizacija koja se prvenstveno usmjerena u tzv. soft<\/em> mjere. Naravno, i privatni kapital igra veliku ulogu.<\/p>\n

Kako bi se privuklo \u0161to vi\u0161e investicija u projekte energijske efikasnosti, potrebno je uvu\u0107i privatni kapital, te zaposliti, prije svega, doma\u0107u radnu snagu. Dosta dobrih primjera u BiH je realizovano, prije svega u segmentu energijske efikasnosti javnog sektora kroz unaprje\u0111enje vanjske ovojnice zgrada, sistema grijanja, zamjene starih kotlova na fosilna goriva (naj\u010de\u0161\u0107e uvozno lo\u017e ulje) sa novih kotlovima na obnovljive izvore energije (biomasa \u2013 pelet, drvna sje\u010dka, itd.).<\/p>\n

Tako je recimo samo u\u00a0 javnom sektoru BiH instalirano preko 100 MW kotlova na biomasu, proizvedenih u BiH. Kombinacija navedenih mjera uz uvla\u010denje privatnog kapitala je tehni\u010dki izvodiva, financijski opravdana, dru\u0161tveno korisna i okolinski prihvatljiva. Uz sve to, kompletan lanac je zatvoren na lokalnom nivou, \u0161to zna\u010di nova zapo\u0161ljavanja doma\u0107e radne snage, ekonomski rast i odr\u017eivi razvoj zajednice.<\/p>\n

Sve u kompletu \u010dini jedan preduslov za postizanje potpunog efekta koji donosi energijska efikasnost.<\/em><\/strong><\/p>\n

Da li je \u0161ira javnost u BiH zaista upu\u0107ena u ovu oblast?<\/span><\/h3>\n

Da bi energijska efikasnost do\u017eivjela pravu ekspanziju, najve\u0107i igra\u010di moraju da budu osnovni kota\u010di\u0107 pri\u010de, a to su oni koji tro\u0161e najvi\u0161e energije \u2013 gra\u0111ani ili \u0161ira javnost. Trenutno u BiH \u0161ira javnost nije upu\u0107ena u ovu problematiku, te tako i nije dio samog procesa.\u00a0 Njihova uklju\u010denost se mo\u017ee posti\u0107i principom mrkve i \u0161tapa.<\/p>\n

Princip mrkve \u0107e im omogu\u0107iti sufinanciranje ili odre\u0111ene subvencije prilikom implementacije EE mjera kroz grantovnska ili povoljna kreditna sredstva. Jedan od primjera u BiH je sufinansiranje materijala za postavljenje termoizlacije na vanjsku ovojnicu objekta, obezbje\u0111en posredstvom me\u0111unarodne organizacije, a sama priprema, izvo\u0111enje i ostale potrebne radnje finansirao je krajnji korisnik.<\/p>\n

Omjer u tro\u0161kovima navedene mjere iznosio je 20:80%, gdje su 80% bili tro\u0161kovi rada, pripreme, itd. To je jedan od primjera sistema mrkve.<\/p>\n

Princip \u0161tapa jesu propisi i zakoni koje donese organi uprave i samouprave u vidu minimalnih zahtjeva za toplotnu za\u0161titu i racionalnu upotrebu energije, ozna\u010davanje ku\u0107anskih aparata, izbacivanje iz upotrebe i trgovine sijalica sa \u017earnom niti, itd.<\/p>\n

Dobitna kombinacija je upravo kombinacija mrkve i \u0161tapa. Europa ve\u0107 decenijama ide u tom smjeru.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Kako put BiH ka \u010dlanstvu u EU nema alternativu, tako ni put ka racionalnom kori\u0161tenju i \u010distoj proizvodnji i kori\u0161tenju energije u BiH, nema alternativu. <\/u><\/em><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Autor: Nihad Harba\u0161, konsultant za energetiku i klimatske promene\u00a0 Da li se krajnji korisnici u…<\/p>\n","protected":false},"author":25,"featured_media":12303,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[484],"tags":[714,2056,2095,669,646,735],"class_list":["post-12295","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-u-fokusu","tag-biomasa","tag-cena-elektricne-energije","tag-daljinski-sistem-grejanja","tag-elektricna-energija","tag-energetska-efikasnost","tag-toplotna-energija","country-bosna-i-hercegovina"],"acf":[],"yoast_head":"\nEnergijska efikasnost u Bosni i Hercegovini: prilika ili obaveza?<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/energijska-efikasnost-u-bosni-hercegovini-prilika-ili-obaveza\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"sr_RS\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Energijska efikasnost u Bosni i Hercegovini: prilika ili obaveza?\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Autor: Nihad Harba\u0161, konsultant za energetiku i klimatske promene\u00a0 Da li se krajnji korisnici u...\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/energijska-efikasnost-u-bosni-hercegovini-prilika-ili-obaveza\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Balkan Green Energy News\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2017-05-22T10:31:59+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2018-12-07T14:45:28+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/Nihad-Harbas_web.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"795\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"407\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Balkan Green Energy News\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"\u041d\u0430\u043f\u0438\u0441\u0430\u043d\u043e \u043e\u0434\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Balkan Green Energy News\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"\u041f\u0440\u043e\u0446\u0435\u045a\u0435\u043d\u043e \u0432\u0440\u0435\u043c\u0435 \u0447\u0438\u0442\u0430\u045a\u0430\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"12 \u043c\u0438\u043d\u0443\u0442\u0430\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/energijska-efikasnost-u-bosni-hercegovini-prilika-ili-obaveza\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/energijska-efikasnost-u-bosni-hercegovini-prilika-ili-obaveza\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Balkan Green Energy News\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/dee275e6036b1a0f7ceaf956d79d4eff\"},\"headline\":\"Energijska efikasnost u Bosni i Hercegovini: prilika ili obaveza?\",\"datePublished\":\"2017-05-22T10:31:59+00:00\",\"dateModified\":\"2018-12-07T14:45:28+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/energijska-efikasnost-u-bosni-hercegovini-prilika-ili-obaveza\\\/\"},\"wordCount\":2324,\"commentCount\":1,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/energijska-efikasnost-u-bosni-hercegovini-prilika-ili-obaveza\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2017\\\/05\\\/Nihad-Harbas_web.jpg?wsr\",\"keywords\":[\"biomasa\",\"cena elektri\u010dne energije\",\"daljinski sistem grejanja\",\"elektri\u010dna energija\",\"energetska efikasnost\",\"toplotna energija\"],\"articleSection\":[\"U fokusu\"],\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/energijska-efikasnost-u-bosni-hercegovini-prilika-ili-obaveza\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/energijska-efikasnost-u-bosni-hercegovini-prilika-ili-obaveza\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/energijska-efikasnost-u-bosni-hercegovini-prilika-ili-obaveza\\\/\",\"name\":\"Energijska efikasnost u Bosni i Hercegovini: prilika ili obaveza?\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/energijska-efikasnost-u-bosni-hercegovini-prilika-ili-obaveza\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/energijska-efikasnost-u-bosni-hercegovini-prilika-ili-obaveza\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2017\\\/05\\\/Nihad-Harbas_web.jpg?wsr\",\"datePublished\":\"2017-05-22T10:31:59+00:00\",\"dateModified\":\"2018-12-07T14:45:28+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/dee275e6036b1a0f7ceaf956d79d4eff\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/energijska-efikasnost-u-bosni-hercegovini-prilika-ili-obaveza\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/energijska-efikasnost-u-bosni-hercegovini-prilika-ili-obaveza\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/energijska-efikasnost-u-bosni-hercegovini-prilika-ili-obaveza\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2017\\\/05\\\/Nihad-Harbas_web.jpg?wsr\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2017\\\/05\\\/Nihad-Harbas_web.jpg?wsr\",\"width\":795,\"height\":407},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/energijska-efikasnost-u-bosni-hercegovini-prilika-ili-obaveza\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna\",\"item\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"U fokusu\",\"item\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/kategorija\\\/u-fokusu\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":3,\"name\":\"Energijska efikasnost u Bosni i Hercegovini: prilika ili obaveza?\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/\",\"name\":\"Balkan Green Energy News\",\"description\":\"Naj\u0161iri izbor vesti sa Balkana o zelenoj energiji\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"sr-RS\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/dee275e6036b1a0f7ceaf956d79d4eff\",\"name\":\"Balkan Green Energy News\",\"url\":\"https:\\\/\\\/balkangreenenergynews.com\\\/rs\\\/author\\\/balkangreenenergynews\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Energijska efikasnost u Bosni i Hercegovini: prilika ili obaveza?","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/energijska-efikasnost-u-bosni-hercegovini-prilika-ili-obaveza\/","og_locale":"sr_RS","og_type":"article","og_title":"Energijska efikasnost u Bosni i Hercegovini: prilika ili obaveza?","og_description":"Autor: Nihad Harba\u0161, konsultant za energetiku i klimatske promene\u00a0 Da li se krajnji korisnici u...","og_url":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/energijska-efikasnost-u-bosni-hercegovini-prilika-ili-obaveza\/","og_site_name":"Balkan Green Energy News","article_published_time":"2017-05-22T10:31:59+00:00","article_modified_time":"2018-12-07T14:45:28+00:00","og_image":[{"width":795,"height":407,"url":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/Nihad-Harbas_web.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Balkan Green Energy News","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"\u041d\u0430\u043f\u0438\u0441\u0430\u043d\u043e \u043e\u0434":"Balkan Green Energy News","\u041f\u0440\u043e\u0446\u0435\u045a\u0435\u043d\u043e \u0432\u0440\u0435\u043c\u0435 \u0447\u0438\u0442\u0430\u045a\u0430":"12 \u043c\u0438\u043d\u0443\u0442\u0430"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/energijska-efikasnost-u-bosni-hercegovini-prilika-ili-obaveza\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/energijska-efikasnost-u-bosni-hercegovini-prilika-ili-obaveza\/"},"author":{"name":"Balkan Green Energy News","@id":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/#\/schema\/person\/dee275e6036b1a0f7ceaf956d79d4eff"},"headline":"Energijska efikasnost u Bosni i Hercegovini: prilika ili obaveza?","datePublished":"2017-05-22T10:31:59+00:00","dateModified":"2018-12-07T14:45:28+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/energijska-efikasnost-u-bosni-hercegovini-prilika-ili-obaveza\/"},"wordCount":2324,"commentCount":1,"image":{"@id":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/energijska-efikasnost-u-bosni-hercegovini-prilika-ili-obaveza\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/Nihad-Harbas_web.jpg?wsr","keywords":["biomasa","cena elektri\u010dne energije","daljinski sistem grejanja","elektri\u010dna energija","energetska efikasnost","toplotna energija"],"articleSection":["U fokusu"],"inLanguage":"sr-RS","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/energijska-efikasnost-u-bosni-hercegovini-prilika-ili-obaveza\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/energijska-efikasnost-u-bosni-hercegovini-prilika-ili-obaveza\/","url":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/energijska-efikasnost-u-bosni-hercegovini-prilika-ili-obaveza\/","name":"Energijska efikasnost u Bosni i Hercegovini: prilika ili obaveza?","isPartOf":{"@id":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/energijska-efikasnost-u-bosni-hercegovini-prilika-ili-obaveza\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/energijska-efikasnost-u-bosni-hercegovini-prilika-ili-obaveza\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/Nihad-Harbas_web.jpg?wsr","datePublished":"2017-05-22T10:31:59+00:00","dateModified":"2018-12-07T14:45:28+00:00","author":{"@id":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/#\/schema\/person\/dee275e6036b1a0f7ceaf956d79d4eff"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/energijska-efikasnost-u-bosni-hercegovini-prilika-ili-obaveza\/#breadcrumb"},"inLanguage":"sr-RS","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/energijska-efikasnost-u-bosni-hercegovini-prilika-ili-obaveza\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"sr-RS","@id":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/energijska-efikasnost-u-bosni-hercegovini-prilika-ili-obaveza\/#primaryimage","url":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/Nihad-Harbas_web.jpg?wsr","contentUrl":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/Nihad-Harbas_web.jpg?wsr","width":795,"height":407},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/energijska-efikasnost-u-bosni-hercegovini-prilika-ili-obaveza\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna","item":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"U fokusu","item":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/kategorija\/u-fokusu\/"},{"@type":"ListItem","position":3,"name":"Energijska efikasnost u Bosni i Hercegovini: prilika ili obaveza?"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/#website","url":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/","name":"Balkan Green Energy News","description":"Naj\u0161iri izbor vesti sa Balkana o zelenoj energiji","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"sr-RS"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/#\/schema\/person\/dee275e6036b1a0f7ceaf956d79d4eff","name":"Balkan Green Energy News","url":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/author\/balkangreenenergynews\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12295","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/25"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12295"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12295\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12303"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12295"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12295"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12295"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}