{"id":10351,"date":"2016-12-12T18:53:13","date_gmt":"2016-12-12T17:53:13","guid":{"rendered":"http:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/?p=10351"},"modified":"2026-06-12T17:51:04","modified_gmt":"2026-06-12T15:51:04","slug":"sporovi-oko-subvencija-za-biomasu-u-hrvatskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/sporovi-oko-subvencija-za-biomasu-u-hrvatskoj\/","title":{"rendered":"Subvencije za biomasu predmet sporova u Hrvatskoj"},"content":{"rendered":"<h2>Mogu\u0107i manjak drvne biomase za potrebe postrojenja koja koriste biomasu kao energent\u00a0postao je predmet o\u0161tre rasprave u Hrvatskoj. Jedni tvrde da je prevelika potra\u017enja izazvala probleme u snabdevanju i upravljanju \u0161umama zbog nezaja\u017eljivosti \u201ezelenog lobija\u201c. Zastupnici obnovljivih izvora energije tvrde da se ponovo oglasio \u201efosilni lobi\u201c.<\/h2>\n<h3><span style=\"\"><strong>Kako se iz \u0161ume izvla\u010de i stabla i subvencije<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>Kako tvrdi Kre\u0161imir Pe\u0107ar u svom autorskom <a href=\"https:\/\/www.energetika-net.com\/u-fokusu\/res-publica\/izgledan-manjak-domaceg-drveta-za-sve-potpisane-projekte-u-biomasi-23724\">tekstu<\/a>, objavljenom na\u00a0hrvatskom portalu Energetika-net, u Hrvatskoj je tokom poslednje dve godine iscrpljena kvota za subvencionisanje kogeneracijskih postrojenja na \u0161umsku\u00a0biomasu sve do 2020. godine. Kogeneracijska postrojenja u Hrvatskoj godi\u0161nje progutaju i do 25.000 tona zdravog sirovog drveta, obja\u0161njava ovaj in\u017eenjer ma\u0161instva iz Osijeka s iskustvom u projektovanju energetskih postrojenja. On je izra\u010dunao da, od drvnih zaliha od oko 398 miliona kubnih metara (m<sup>3<\/sup>) koje su pod upravom Hrvatskih \u0161uma, ukupni godi\u0161nji prirast drvne mase je oko 10,5 miliona m<sup>3<\/sup>. Od toga svega 1,5 milion m<sup>3<\/sup> \u010dini \u0161umski otpad, koji bude raspore\u0111en na otprilike 24.000 kvadratnih kilometara. Jo\u0161 1,5 milion m<sup>3<\/sup> se dobije kao se\u010dka obradom drveta za sopstvene potrebe, procenjuje Pe\u0107ar.<\/p>\n<p>On dalje navodi da je ukupni \u0161umski otpad procentualno vi\u0161i, oko 30%, ali da se ve\u0107i deo ostavlja u \u0161umi, jer do sada nije bilo komercijalnog na\u010dina da se on iskoristi. Re\u010d je o drvnoj masi malih dimenzija, trulom i mokrom drvetu, na\u010detom procesom truljenja. Pri tome, njegova ogrevna vrednost je mala, a tokom sagorevanja stvara mnogo pepela i katrana, \u0161to mo\u017ee da ote\u017ea \u010di\u0161\u0107enje i odr\u017eavanje postrojenja.<\/p>\n<p>Vode\u0107i ra\u010dun do kraja, navodi da je u Hrvatskoj godi\u0161nji bilans potro\u0161nje 7,5 miliona m<sup>3<\/sup>, dok je ukupan iskoristiv prinos (se\u010divna drvna masa, ili: etat) 6 miliona m<sup>3<\/sup> godi\u0161nje. Kre\u0161imir Pe\u0107ar tvrdi da se, zbog pove\u0107ane potra\u017enje za obnovljivim izvorima energije, \u010desto doga\u0111a da se zdrava i debela sirova stabla, koja bi ina\u010de bila pogodnija za drvnu ili gra\u0111evinsku industriju, jo\u0161 u \u0161umi pretvore u se\u010dke ili sli\u010dan otpad, i tako se nadome\u0161ta onaj manje kvalitetan ostatak iz obrade drveta.<\/p>\n<p>Ako bi se pove\u0107ale kvote, stradale bi \u0161ume, tvrdi Pe\u0107ar, jer bi se okretanjem na kori\u0161\u0107enje biomase iz \u0161umskih gazdinstava u privatnom vlasni\u0161tvu izazvao haos i uni\u0161tenje \u0161uma. On dalje spori ceo sistem podsticaja kor\u0161\u0107enja obnovljivih izvora, jer se subvencije iz \u0161ume \u201eizvla\u010de\u201c ve\u0161ta\u010dkim putem da bi se ostvarila isplativost kori\u0161\u0107enja obnovljivih izvora. Problem je u tome \u0161to se subvencije i nova radna mesta obezbe\u0111uju iz sredstava svih gra\u0111ana. Kre\u0161imir Pe\u0107ar tvrdi da je ceo sistem prelaska na obnovljive izvore energije (OIE) samo \u201epreslikan\u201c iz dr\u017eava poput Nema\u010dke.<\/p>\n<h3><span style=\"\"><strong>Biomasa kao profitabilna i izvozna delatnost<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>Brz i britak <a href=\"https:\/\/images.energetika-net.com\/media\/articles\/res_publica\/CROBIOM.pdf\">odgovor<\/a> stigao je iz Hrvatske udruge biomase (CROBIOM) i Hrvatskog drvnog klastera (HDK), s tvrdnjom da se i u drugim dr\u017eavama Evropske Unije (EU) pojavio niz tekstova koji propituju odr\u017eivost izvora biomase i upravljanje \u0161umama. Tvrde\u0107i da se lobi fosilnih goriva oglasio svuda u Evropi od predstavljanja Zimskog paketa u okviru energetske strategije, CROBIOM i HDK podse\u0107aju da je tranzicija na odr\u017eive izvore energije deo evropske energetske strategije, a ne ne\u010diji hir u Hrvatskoj.<\/p>\n<p>Dve organizacije podse\u0107aju na to nema dovoljno podataka o prinosu biomase u privatnim \u0161umama, i dodaju da bi se ure\u0111enjem ove sive zone tr\u017ei\u0161ta godi\u0161nje moglo dobiti jo\u0161 200.000 do 300.000 tona. Trenutno se \u0161umski ostatak (drvo pre\u010dnika do 8 cm) u potpunosti koristi, i tu je re\u010d o materijalu koji nije ni truo ni lo\u0161, nego o zdravim ostacima od se\u010de.<\/p>\n<p>CROBIOM i HDK, koji zastupaju sektor biomase, tvrde da drvne biomase u Hrvatskoj ima dovoljno i da se ona trenutno i izvozi, jer se bolje pla\u0107a u inostranstvu. Se\u010dka i druge sirovine koriste se u elektranama u Sloveniji, a izvozi se i u Austriju i Ma\u0111arsku. U Italiju se godi\u0161nje izveze 230.000-240.000 tona konfecijskog ogrevnog drveta i peleta. Za to vreme, vrti\u0107i i \u0161kole na Plitvicima, u Gerovu i Vo\u0107inu jo\u0161 uvek se greju na naftu iz uvoza, ka\u017eu zastupnici OIE.<\/p>\n<p>Citiraju\u0107i iste izvore podataka o raspolo\u017eivim koli\u010dinama biomase iz \u0161uma, CROBIOM i HDK tvrde da se uz male intevencije mo\u017ee pove\u0107ti koli\u010dina kvalitetne sirovina za 500.000 tona. U saop\u0161tenju koje je potpisao Marijan Kavran iz CROBIOM-a, citirali su i Josipa Dundovi\u0107a, nekada\u0161njeg direktora Hrvatskih \u0161uma i predsednika Udruge za biomasu pri Hrvatskom \u0161umarskom dru\u0161tvu, koji tvrdi da se u sektoru mo\u017ee otvoriti jo\u0161 5.000 radnih mesta, a posredno \u010dak i 10 puta vi\u0161e.<\/p>\n<h3><span style=\"\"><strong>Mi\u0161ljenje stru\u010dnjaka iz Srbije<br \/>\n<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>Tra\u017ee\u0107i odgovore na pitanja za\u0161to se hrvatski energeti\u010dari u javnosti tako \u017eu\u010dno prepiru oko na\u010dina na koji se koristi otpadno drvo iz \u0161ume, Balkan Green Energy News prenosi mi\u0161ljenje dvojice stru\u010dnjaka iz razli\u010ditih sektora vezanih za drvnu biomasu.<\/p>\n<p>Viktor Radi\u0107, stru\u010dnjak za toplotnu i energetsku opremu na biomasu, u izjavi za Balkan Green Energy News oba\u0161njava da je re\u010d o jednom neprekidnom sukobu razli\u010ditih interesnih strana. On ka\u017ee da je razumljivo da zastupnici kori\u0161\u0107enja fosilnih goriva poku\u0161avaju da o\u010duvaju svoj udeo u tr\u017ei\u0161tu. U isto vreme, i predstavnici firmi koji su vezani za druge obnovljive izvore energije \u2013 solarnu i energiju vetra, ali i hidroenergiju \u2013 poku\u0161avaju da sa\u010duvaju ili osvoje ve\u0107i deo tr\u017ei\u0161ta. Posluju\u0107i, izme\u0111u ostalih dr\u017eava, i u Hrvatskoj, Radi\u0107 je stekao utisak da se u svim dr\u017eavama, bez obzira na stepen tranzicije ka odr\u017eivoj energetici, ponavljaju te\u0161ko\u0107e vezane za razlike u razumevanju stvarnih potreba i mogu\u0107nosti.<\/p>\n<p>Sa\u0161a Stamatovi\u0107, v.d. direktora Uprave za \u0161ume Srbije, za Balkan Greeen Energy News je izjavio da upravljanje \u0161umskim bogatstvom ne zavisi samo od potra\u017enje za biomasom na tr\u017ei\u0161tu i generalno tra\u017enje, ve\u0107 je definisano potrebom za sprovo\u0111enjem mera gazdovanja \u0161umama \u010diji je epilog ponuda drveta na tr\u017ei\u0161tu. Stoga je izuzetno zna\u010dajno prilikom definisanja politike \u0161umarstva i ostalih drvno-zavisnih sektora, da se harmonizuju politike i instrumenti za realizaciju ciljeva.<\/p>\n<p>Cilj upravljanja \u0161umama je da se one dovedu u takvo stanje da na odr\u017eiv i optimalan na\u010din zadovoljavaju ekolo\u0161ke, dru\u0161tvene i ekonomske potrebe dru\u0161tva. Pojava da je tokom prethodnih dvadesetak godina, a posebno u poslednjoj deceniji, drvna biomasa prepoznata kao uslovno karbon neutralni izvor energije vrlo je zna\u010dajna informacija za redefinisaninje politike \u0161umarstva. Se\u010da u dr\u017eavnim \u0161umama u Srbiji u prethodnim decenijama je bila jedva ne\u0161to preko 51% od godi\u0161njeg prirasta. To \u010dini oko 80% onoga \u0161to je planirano prema osnovama gazdovanja \u0161umama, a drvni ostatak posle sprovedene se\u010de je prose\u010dno oko 15%, i on ostaje u \u0161umi. Ovako niski procenti su prevashodno posledica nedostatka tra\u017enje na tr\u017ei\u0161tu drveta niskog kvaliteta (drvo za celulozu, ogrev i drvne plo\u010de) u prethodnom periodu. Trenutno stanje \u0161uma i nizak intezitet gazdovanja su i potencijal, koji u narednom periodu omogu\u0107ava inteziviranje gazdovanja \u0161umama i postepeno pove\u0107anje godi\u0161njeg prinosa za 1 milion m<sup>3<\/sup>.<\/p>\n<p>Bitno je razumeti da se se\u010de sprovode kao potreba za obnovom ili negom \u0161uma, \u010dime se \u0161ume dovode u stanje efikasnije produkcije ekolo\u0161kih i ekonomskih funkcija. Istovremeno se podi\u017ee i njihova stabilnost i otpornost klimatske ekstreme, ali i biolo\u0161ke patogene. Se\u010da \u201ezdravih debla\u201c jeste jedan od zadataka \u0161umarstva, a svrha takve se\u010de treba da bude se stabla iskoriste pre nego \u0161to zapo\u010dne proces njihovog truljenja i propadanja, uz po\u0161tovanje standarda da odre\u0111eni procenat mrtvog drveta ostane u \u0161umi zarad o\u010duvanja lanca ishrane i biodiverziteta.<\/p>\n<p>Globalno i regionalno posmatrano, tokom poslednjih godina bele\u017ei se zna\u010dajan porast tra\u017enje drveta svih kvaliteta, kako tehni\u010dkog za drvnu industriju tako i drveta za drvne plo\u010de, proizvodnju peleta, briketa, se\u010dke i dr. O\u010dekivana je i pojava sukoba me\u0111u konkurentima, a pogotovo kada se u celom lancu pojave dr\u017eavne subvencije u nekom od povezanih sektora. Radi prevencije sukoba, esencijalno je prethodno znati koji su potencijali biomase za zvaki pojedina\u010dni instalirani kapacitet, a ne ukupno, s obzirom na to da je biomasa kabasta sirovina i da su njen transport i snabdevanje limitiraju\u0107i faktori. Tako\u0111e, subvencije i dr\u017eavni intervencionizam su \u201edobar sluga, a lo\u0161 gospodar\u201c te ih treba oprezno i odmereno koristiti, ka\u017ee Stamatovi\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mogu\u0107i manjak drvne biomase za potrebe postrojenja koja koriste biomasu kao energent\u00a0postao je predmet o\u0161tre rasprave u Hrvatskoj. Jedni tvrde da je prevelika potra\u017enja izazvala probleme u snabdevanju i upravljanju \u0161umama zbog nezaja\u017eljivosti \u201ezelenog lobija\u201c. Zastupnici obnovljivih izvora energije tvrde da se ponovo oglasio \u201efosilni lobi\u201c. Kako se iz \u0161ume izvla\u010de i stabla i subvencije [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":25,"featured_media":10352,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_seopress_titles_title":"Subvencije za biomasu predmet sporova u Hrvatskoj","_seopress_titles_desc":"Mogu\u0107i manjak drvne biomase za potrebe postrojenja koja koriste biomasu kao energent postao je predmet o\u0161tre rasprave u Hrvatskoj oko kori\u0161\u0107enja subvencija.","_seopress_robots_index":"","_seopress_robots_follow":"","_seopress_robots_imageindex":"","_seopress_robots_snippet":"","_seopress_robots_primary_cat":"7467","_seopress_robots_breadcrumbs":"","_seopress_robots_freeze_modified_date":"","_seopress_robots_custom_modified_date":"","_seopress_robots_canonical":"","_seopress_social_fb_title":"","_seopress_social_fb_desc":"","_seopress_social_fb_img":"","_seopress_social_fb_img_attachment_id":0,"_seopress_social_fb_img_width":0,"_seopress_social_fb_img_height":0,"_seopress_social_twitter_title":"","_seopress_social_twitter_desc":"","_seopress_social_twitter_img":"","_seopress_social_twitter_img_attachment_id":0,"_seopress_social_twitter_img_width":0,"_seopress_social_twitter_img_height":0,"_seopress_redirections_value":"","_seopress_redirections_enabled":"","_seopress_redirections_enabled_regex":"","_seopress_redirections_logged_status":"","_seopress_redirections_param":"","_seopress_redirections_type":0,"_seopress_analysis_target_kw":"subvencije za biomasu","_seopress_news_disabled":"","_seopress_video_disabled":"","_seopress_video":[],"_seopress_pro_schemas_manual":[],"_seopress_pro_rich_snippets_disable_all":"","_seopress_pro_rich_snippets_disable":[],"_seopress_pro_schemas":[],"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[7467,1],"tags":[714,673],"class_list":["post-10351","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biomasa-i-biogas","category-obnovljivi-izvori-energije","tag-biomasa","tag-kogeneracija","country-hrvatska"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10351","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/25"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=10351"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10351\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":93410,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10351\/revisions\/93410"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/10352"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=10351"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=10351"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/balkangreenenergynews.com\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=10351"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}