Životna sredina

Vazduh prekomerno zagađen u 14 srpskih gradova u 2019.

Vazduh-prekomerno-zagadjen-u-14-srpskih-gradova-SEPA

Slika: Pixabay

Objavljeno

08.09.2020.

Država

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

08.09.2020.

Država

Komentari

0

Podeli

U 14 gradova u Srbiji vazduh je prošle godine bio prekomerno zagađen, što je rast u odnosu na 2018. kada je to bio slučaj u deset gradova. Reč je o gradovima Beograd, Niš, Novi Sad, Bor, Pančevo, Smederevo, Kosjerić, Užice, Valjevo, Kraljevo, Zaječar, Požarevac, Subotica, Beočin.

Kako se navodi u Godišnjem izveštaju o stanju kvaliteta vazduha u Republici Srbiji 2019. godine, koji priprema Agencija za zaštitu životne sredine (SEPA), obrađeni rezultati merenja iz državne i lokalnih mreža stanica ukazuju da su postojala prekoračenja propisanih graničnih i tolerantnih vrednosti, u najvećem broju slučajeva, suspendovanih čestica PM2.5 i PM10.

U najvećem broj slučajeva uzrok zagađenja su suspendovane čestice PM10 i PM2.5 koje su najopasnije za ljudsko zdravlje

One se smatraju najopasnijim zagađivačima vazduha za zdravlje ljudi jer mogu da prodru duboko u pluća i uđu u krvotok.

U skladu sa Zakonom o zaštiti vazduha, polazeći od propisanih graničnih i tolerantnih vrednosti na osnovu rezultata merenja utvrđuju se tri kategorije kvaliteta vazduha: prva kategorija – čist, druga kategorija – umereno zagađen i treća kategorija – prekomerno zagađen.

U Boru su prekoračene ciljne vrednosti teških metala arsena, kadmijuma i nikla

Tako je u Novom Sadu, Užicu, Požarevcu i Zaječaru vazduh bio prekomerno zagađen zbog prisustva čestica PM10, a u Pančevu i Beočinu zbog čestica PM2.5.

Glavni zagađivači su termoelektrane, individualna ložišta, drumski saobraćaj, industrija

Čestice PM2.5 i PM10 bile su uzrok prekomernog zagađenja vazduha u Beogradu, Nišu, Smederevu, Kosjeriću, Valjevu, Kraljevu i Subotici, navodi se u izveštaju.

Sadržaj teških metala arsena, kadmijuma i nikla u suspendovanim česticama PM10 prekoračio je ciljne vrednosti u Boru.

Kako glavni emiteri zagađivača vazduha u 2019, u izveštaju su navedeni su proizvodnja električne i toplotne energije u termoelektranama i toplanama, toplane snage manje od 50 MW i individualno grejanje, drumski saobraćaj, industrijska postrojenja.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

bih sumski pozari interaktivna mapa sa sume bez pozara

BiH dobila prvu interaktivnu mapu lokacija podložnih požarima

8. septembar 2020. - Korišćenje mape trebalo bi da ima značajan uticaj na povećanje otpornosti na požare i smanjenje šteta koje oni prave, rekla je Lejla Hukić

Croatia Airlines saf odrzivo avio gorivo letovi

Prvi letovi kompanije Croatian Airlines uz održivo gorivo

8. septembar 2020. - Upotreba SAF goriva je priprema za obavezu njegove upotrebe koja u Evropskoj uniji stupa na snagu 2025. godine

Dan planete Zemlje 2024, Planeta protiv plastike

Dan planete Zemlje 2024: Planeta protiv plastike

8. septembar 2020. - Dan planete Zemlje obeležava se svakog 22. aprila počev od 1970. godine. Ovogodišnja tema je Planeta protiv plastike.

Evropa uvećala broj punjača za električna vozila tri puta za tri godine

8. septembar 2020. - Većina zemalja Evropske unije je već na kraju 2023. ispunila svoje ciljeve za 2024, pokazala je analiza T&E